Jan Ruff-O’Herne je imala samo 19 godina kada su japanske trupe 1942. godine okupirale Javu. Zajedno s tisućama žena i djece završila je u internacijskom logoru, a potom je bila prisiljena raditi u vojnom bordelu, poznatom kao sustav “žena utjehe”. Premda je bila izložena strahotama zlostavljanja, uspjela je zadržati dostojanstvo i snagu koju će kasnije prenijeti cijelom svijetu, piše Aleteia.

Fr. Roderick O’Brien, umirovljeni svećenik iz Australije, ističe da je njezina životna priča previše važna da bi ostala nepoznata. Također smatra da zaslužuje jednoga dana biti kanonizirana.  “Jan može biti uzor svim ljudima: onima koji su pretrpjeli silovanje i druge oblike zlostavljanja, civilnim žrtvama ratova, izbjeglicama, migrantima, učiteljima, skrbnicima, supružnicima, zagovornicima, umjetnicima, ženama, pa čak i franjevcima,” rekao je Fr. O’Brien.

Godinama je šutjela o svemu što je proživjela

Jan je u svojim memoarima “Fifty Years of Silence” opisala užase koje je proživjela: “Odabrali su deset lijepih djevojaka. Bila sam jedna od njih… Japanski vojnik nam je rekao da smo tu kako bismo seksualno zadovoljile Japance. Kuća je bila bordel. Glasno smo protestirale. Rekle smo da smo prisiljene doći ovdje, da nemaju pravo činiti nam to i da je to protivno Ženevskoj konvenciji. Ali oni su se samo smijali i rekli da s nama mogu raditi što god žele. Dobile smo japanska imena koja su stavljena na vrata naših soba.”

Iako je svakodnevno bila izložena zlostavljanju, Jan se nije predavala. Nakon rata vratila se svojoj obitelji, ali godinama nije govorila o strahotama koje je preživjela. Tek je 1994. godine odlučila podijeliti svoju priču i glasno svjedočiti za sve preživjele žene.

‘Bilo je jezivo sjediti pokraj čovjeka koji je silovao…’

Najdublji trenutak njezine snage dogodio se kasnije, kada je susrela jednog od svojih zlostavljača. Umjesto mržnje, pružila mu je oprost: “Bilo je pomalo jezivo sjediti pokraj čovjeka koji je silovao nevine djevojke. Pogledali smo se u oči i rekla sam mu da sam mu oprostila. Možda zvuči čudno, ali zagrlili smo se. Ja, kao žrtva, napravila sam prvi korak, a on je mogao odgovoriti. To je bilo iscjeljujuće za oboje.”

Jan je ostatak života posvetila borbi za pravdu i priznanje svih preživjelih “žena utjehe”. Postala je franjevačka trećeredica i kroz vjeru pronašla snagu da živi u skladu s  Kristovim riječima. Preminula je 2019. u 96. godini. Njezina priča ostaje trajni podsjetnik da, čak i nakon neizmjerne boli, oprost i unutarnji mir mogu otvoriti put iscjeljenju i istinskoj slobodi.

Inače, tijekom posjeta Koreji 2014., papa Franjo susreo je preživjele “žene utjehe”. Prisjetio se njihove hrabrosti i dostojanstva, naglašavajući da su, unatoč strašnim patnjama, zadržale svoj unutarnji mir. Papa je istaknuo da su ovakvi primjeri mučeništva i patnje plodovi rata te podsjetio da je cijeli svijet danas “u ratu, u kojem se događaju činovi okrutnosti”.