Vjeroučiteljica s. Vesna Lagetar iz kastavske Osnovne škole Milan Brozović u razgovoru za Glas Koncila kazala je kako su joj se nakon medijske hajke zbog radnog listića s vježbom ‘Euro vlak’ javili brojni vjeroučitelji sa strahom da bi mogli biti idući na tapeti.

„Javljalo mi se ovih dana mnogo vjeroučitelja koji osjećaju istu situaciju i svatko se pita kada će biti neki sljedeći novi slučaj. Od njih sam dobivala potporu – i molitvenu, ali i svaku drugu“, kazala je s. Lagetar, inače redovnica družbe Kćeri Božje ljubavi s preko dvadeset godina iskustva rada u školskom sustavu.

Kastavska vjeroučiteljica kazala je kako ‘sporni’ radni listić koristi već dugi niz godina te da se uz njega obično razvije „pozitivna diskusija“ o temama koje mlade zanimaju.

„Glavni ishod toga materijala jest doći do zaključka da Isus prihvaća sve ljude, da ih sve voli, bez obzira na to tko su i što su“, objasnila je s. Lagetar.

Vjeroučiteljica smatra da se problem stvorio jer se o predrasudama i toleranciji govorilo na satu vjeronauka, u želji da se stvori atmosfera kako vjernici nemaju pravo govoriti o tome.

„Zašto se nas smatra nestručnima da govorimo o predrasudama, toleranciji i diskriminaciji s djecom? Vjeronauk definitivno ima svoju ulogu u današnjem vremenu, on ponajviše uči toleranciji, ali ispada da smo baš mi najmanje prihvaćeni i da smo mi najviše diskriminirani u današnjem društvu jer nemamo pravo govoriti o pojedinim stvarima“, kazala je s. Lagetar.

Na pokušaj da se i kroz ovaj slučaj vjeronauk gurne na margine obrazovanja u Hrvatskoj osvrnula se i predstojnica Katehetskoga ureda i Ureda za katoličke škole Riječke nadbiskupije dr. Ksenija Rukavina Kovačević kazavši kako bez vjeronauka odgojno-obrazovni sustav teško može „osposobljavati djecu i mlade za život u globalnom, pluralnom svijetu“.

„Brojni europski stručnjaci koji se bave područjem odgoja i obrazovanja stavljaju sve veći naglasak na važnost religijske formacije učenika, na njihovo tzv. religijsko opismenjavanje, ali i na vrijednosne, tradicijske i kulturalne sadržaje koji proizlaze iz vjerske prakse. Rekla bih da je upravo konfesionalni vjeronauk u školi ta čvrsta vrijednosna baza za senzibiliziranje i odgajanje učenika u prihvaćanju drugoga u njegovoj različitosti, i još više, za prihvaćanje drugoga kao svoga bližnjega“, objasnila je Rukavina Kovačević za Glas Koncila.