ZANIMLJIV DOKUMENT Na KBF-u u Đakovu objavljene smjernice za pastoralni rad s migrantima: ‘Učinimo prvi korak prema njima’ Migracije su prigoda da Crkva u susretu s ljudima drugih religija i svjetonazora hrabro, ali uvijek blago i s poštovanjem, navijesti Isusa Krista – jedinoga Posrednika između Boga i ljudi Bitno.net Podijeli: Foto: Emica Elvedji/PIXSELL Prijedlozi i poticaji Teološko-pastoralnog seminara za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije, održanog od 17. do 19. rujna na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, usmjereni su na jačanje pastoralnog djelovanja Crkve među migrantima te promicanje njihova dostojanstva i uključivanja u crkvenu i društvenu zajednicu, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije. Prijedlozi i poticaji za pastoralni rad s migrantima Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu od 17. do 19. rujna 2025. godine održan je Teološko-pastoralni seminar za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije pod naslovom „Pastoralni odgovor Crkve na migracije“. Cilj seminara bio je teološki promisliti izazove i mogućnosti koje suvremene migracije stavljaju pred Crkvu, ponuditi konkretne prijedloge i primjere dobre prakse za pastoralni rad s migrantima te osnažiti svećenike i pastoralne djelatnike za navještaj, interkulturalni dijalog i učinkovitu integraciju doseljenika u crkvene i društvene zajednice. Migracije nisu samo društvena činjenica našega vremena, nego i teološko-pastoralni znak koji Crkvu poziva na proročko svjedočanstvo evanđelja. U njima se zrcali biblijska slika hoda naroda, gostoprimstva i Božje blizine onima koji su na putu. Crkva je pozvana biti dom svih naroda, mjesto gdje se dar različitosti ne doživljava kao prijetnja, nego kao prigoda za rast u navještaju vjere, zajedništvu, kulturi dijaloga i svjedočenju kršćanske ljubavi. Na temelju predavanja, radionica te rasprave na okruglom stolu, Povjerenstvo za Teološko-pastoralni seminar Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu donijelo je sljedeće prijedloge i poticaje za pastoralni rad s migrantima: Migracije – izazov Crkvi da promiče dostojanstvo migranata i brani njihova temeljna prava Migranti se u novim sredinama suočavaju s nesigurnošću stanovanja, rada i socijalnih prava, što traži poseban pastoralni odgovor Crkve. Stanovanje, radna i socijalna prava, kao i pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, čine temelj očuvanja njihova ljudskoga dostojanstva. U samoj naravi i poslanju Crkve jest da svojim utjecajem pridonosi pravednijem postupanju, da potiče institucije i poslodavce na odgovornost te da zauzeto stane uz one kojima je potrebna dodatna briga i pomoć, osobito uz migrante i njihove obitelji. Pastoralna struktura i odgovornost 2.1. Pastoral Crkve prepoznaje migrante kao konkretne osobe U mjesnoj Crkvi trebalo bi imenovati svećenike, vjernike laike i druge suradnike koji će biti spremni učiniti prvi korak prema migrantima i koji će sustavno pratiti njihove osobne potrebe, osobito onih koji su već vjernici ili su u bilo kakvom kontaktu s Crkvom, Caritasom ili župnim zajednicama. Istodobno je potrebno uspostaviti kontakt s mjesnim Crkvama u zemljama iz kojih migranti dolaze, kako bi se ostvarila suradnja i, gdje je to moguće, omogućio dolazak misionara koji će pratiti svoje sunarodnjake u novim sredinama. 2.2. Pastoralna praksa traži pravnu jasnoću i strukturu Na razinama mjesne Crkve trebalo bi pripremiti vodič s pastoralnim uputama te kanonskim, tj. pravnim smjernicama, kao i potrebnim kontaktima kako bi svećenici i pastoralni djelatnici imali siguran i usklađen okvir pastoralnog djelovanja s migrantima koji su vjernici Katoličke Crkve. Uključivanje migranata u liturgijski život zajednice U bogoslužju je vrijedno uključiti i materinske jezike migranata, uz postupno sudjelovanje i na hrvatskome jeziku. Višejezične obavijesti o misama i aktivnostima putem društvenih mreža ili oglasnih ploča mogu dodatno ojačati osjećaj pripadnosti i zajedništva. Zajedništvo i međusobno obogaćivanje 4.1. Zajedništvo u vjeri raste kroz blizinu i konkretne geste solidarnosti Predlaže se da se ustanove manje skupine i pokrenu osobni susreti u župama u kojima migranti mogu doživjeti blizinu i prijateljstvo, a svi se župljani mogu uključiti volontiranjem i zajedničkim aktivnostima. 4.2. Susreti s migrantima uče nas otvorenosti i oslobađaju od predrasuda Bilo bi korisno organizirati interkulturalne radionice i programe formacije vjernika, a svećenici mogu upućivati migrante na civilne udruge i javne službe koje nude stručnu podršku i pomoć. 4.3. Susreti s migrantima mogu obogatiti kulturni život lokalne i župne zajednice Vrijedno je omogućiti migrantima prikladno sudjelovanje u kulturnim događanjima, na kojima mogu predstaviti svoju tradiciju i tako pridonijeti zajednici, a ujedno i sami biti obogaćeni susretom s novom kulturom. Takvo zajedničko oblikovanje kulturnog života najbolje se ostvaruje u suradnji s njihovim nacionalnim udrugama civilnoga društva s kojima su povezani. Migranti nisu samo oni kojima se pomaže, nego i oni koji zajedno s drugima pridonose životu Crkvu. Njihova prisutnost prigoda je za rast domaćih vjernika u vjeri, navještaju, sinodalnosti i kulturi dijaloga. Na taj način župna zajednica postaje znak da je Crkva jedna velika obitelj, u kojoj različite kulture zajedno svjedoče zajedništvo u vjeri, nadi i ljubavi te konkretno ostvaruju kršćansko bratstvo. Javno svjedočenje vjere u Isusa Krista i društvena odgovornost Crkve Migracije su prigoda da Crkva u susretu s ljudima drugih religija i svjetonazora hrabro, ali uvijek blago i s poštovanjem, navijesti Isusa Krista – jedinoga Posrednika između Boga i ljudi. Taj navještaj ostvaruje se najprije djelima ljubavi i solidarnosti, a potom i riječima. Migranti su također poticaj svim vjernicima da postanu svjesniji vlastitog dostojanstva i poslanja: naviještati Krista onima koji ga još ne poznaju te pokazati da vjera nadilazi granice rase, kulture i naroda. Apostol Pavao uči da „nema više: Židov ni Grk“ (Gal 3,28), što znači da je u Kristu svaka razlika relativizirana snagom zajedništva vjere. Svećenici su pozvani podsjećati vjernike na njihovo kršćansko poslanje u odnosu na migrante te u svojim propovijedima i javnim nastupima poticati otvorenost, uključenost i smanjivanje ksenofobije. Istodobno Crkva treba razvijati suradnju sa svjetovnim institucijama i organizacijama koje brinu za dostojanstvo i dobrobit svih migranata. U Đakovu 19. rujna 2025. godine. Povjerenstvo za Teološko-pastoralni seminar KBF-a u Đakovu Podijeli:
SVJEDOK VJERE Mučenik za vjeru vlč. Stjepan Horžić: Partizanu koji ga je ubio rekao je ‘Molit ću se za tebe gore’
VELIKE MISTIČARKE KATOLIČKE CRKVE (10) Blažena Aleksandrina da Costa – žena koju je Sotona mrzio savršenom mržnjom
PROTIV 'GOSPODARSTVA KOJE UBIJA' Ovo su glavni naglasci prve apostolske pobudnice Lava XIV. ‘Dilexi te’
LEKCIJE IZ LISIEUXA Zašto je 100 godina nakon kanonizacije Mala Terezija i dalje mnogima omiljena svetica?