Hrvatsko je društvo, od kada je osnovana samostalna i suverena Republika Hrvatska, zaokupljeno svojim društvenim izazovima u kontekstu suvremenoga svijeta i općenitih problema današnjice. Hrvatski katolik pri tome ima još jedan, nezanemariv, pogled na svijet oko sebe.

Probleme koji nas okružuju, pitanja i odgovori iz katoličkom i vjerničkom duhu, mogu se pronaći u ovdje istaknutim izdanjima Kršćanske sadašnjosti, čiji je cilj duhovno pratiti i pružiti potporu svakom vjerniku u hrvatskom društvu, i šire.

Deset godina nakon što je održan Peti hrvatski socijalni tjedan, 2011., održan je Šesti hrvatski socijalni tjedan s temom Demografija – iseljavanje – migracije (22. – 23. listopada 2021.). Hrvatska biskupska konferencija je i ovog puta organizaciju HST-a  povjerila svojoj ustanovi, Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve, koje je u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti izdalo ovaj zbornik radova.

Poput nekih europskih naroda, i hrvatski narod se više od 50-ak godina susreće s teškom, a posljednjih desetljeća i zabrinjavajućom, demografskom situacijom. Stoga se demografija kao središnja tema Šestoga HST sama po sebi nametnula kao znak vremena i, još više, u ovom povijesnom trenutku kao nezaobilazna tema o kojoj velikim dijelom ovisi budućnost i sama opstojnost hrvatskoga naroda i države. Predavanja su obuhvatila tri tematske cjeline, a uz pojam iseljavanja obrađivale su se i teme useljavanja i povratništva.

Polazeći od zapažanja kako kršćanstvo u Europi postupno gubi na svojoj važnosti, krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća skupina znanstvenika zainteresirala se za neka važna pitanja, poput: „Dijele li Europljani zajedničke vrjednote? Mijenjaju li se vrjednote u Europi, i ako da, u kojem smjeru? Zamjenjuje li koherentni alternativni sustav značenja kršćanstvo? Kakve će biti posljedice takvog razvoja za jedinstvo Europe?“

Hrvatska se u projekt “Europsko istraživanje vrjednota” uključila preko Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine. Hrvatski tim istraživača već više od dvadeset godina pažljivo i neprekidno proučava kretanje vrjednota – kako onih temeljnijih tako i onih novijeg doba – koje su na svoj način sastavni dio života Europljana, pojedinačno i zajednički. Stoga je knjiga Promjene vrijednosnog sustava u demokratskoj Hrvatskoj nezaobilazno vrelo svakoga istraživača društvenih, antropoloških i religijskih pojavnosti.

Kultura je jedan od onih pojmova koji nisu određeni jednoznačno i zauvijek. U najopćenitijem smislu kultura označava sve ono što je poteklo od čovjekova duha, od najprimitivnijih (u značenju prvih) oruđa do najprofinjenijih umjetničkih djela. Naime, čovjekov duh se očituje u njegovu djelovanju, a to djelovanje, s jedne strane stoji pod utjecajem kulture, a s druge strane utječe na kulturu.

Tekstovi prikupljeni u knjizi Otisci suvremene kulture nastali su iz opažanja i promatranja, a onda i promišljanja kulturalnih pojava i promjena, a koje se eminentno tiču čovjeka.

Tekstovi u knjizi Čovjek zarobljen ohološću i oslobođen milosrđem, autora Tončija Matulića, prigodno su pisani i objavljivani u obliku kolumni u Kršćanskoj obiteljskoj reviji “Kana” u razdoblju od siječnja 2011. do prosinca 2018. godine, dakle, punih osam godina. Njegove kontemplacije obuhvaćaju sve razine, i dubine, ljudskog duha u pojedincu i u društvu, mane i vrline, padove i uspone, sve razdijeljeno u tri tematske cjeline.

Proučavanje i kontemplacija o društvu, posebno iz kršćanske i vjerničke perspektive, ključ je svjetlije budućnosti našeg društva.