Udio katolika u Latinskoj Americi značajno se smanjio u posljednjih 10 godina iako vjera u Boga i dalje ostaje raširena u regiji. To je rezultat istraživanja Pew Research Centra koje je predstavljeno u Washingtonu 21. siječnja, izvijestila je KNA. Istraživanje se temelji se na anketama provedenim u proljeće 2024. među više od 6.200 punoljetnih osoba u Argentini, Brazilu, Čileu, Kolumbiji, Meksiku i Peruu.

Unatoč padu katoličanstvo ostaje najveća vjerska zajednica u Latinskoj Americi. U šest država gdje je istraživanje provedeno između 46% (Brazil, Čile) i 67% (Meksiko, Peru) stanovništva izjašnjava se katolicima. Prema istraživanju Pew centra, udio katoličkog stanovništva u svim zemljama pao je za najmanje devet postotnih bodova u deset godina. Pad je bio posebno izražen u Kolumbiji gdje je udio katolika pao sa 79% u 2013./2014. godini na 60% u 2024. godini. Pew je također zabilježio dvoznamenkaste padove u Čileu, Brazilu i Meksiku. U Argentini je, recimo, udio katolika pao sa 71% na 58%.

Istovremeno, udio stanovnika koji nisu religiozni značajno je porastao. Ova skupina, koja uključuje ateiste, agnostike i ljude bez vjerske pripadnosti, sada čini između 12% i 33% stanovništva, ovisno o pojedinoj zemlji. Istraživački centar Pew to pripisuje prvenstveno činjenici da je u svih šest zemalja oko dvoje od deset odraslih napustilo Katoličku crkvu. Neki su prešli u protestantske crkve, a veći dio danas sebe opisuje kao ljude bez vjerske pripadnosti.

Protestantizam je u Latinskoj Americi ostao relativno stabilan. Brazil ima najveći udio protestantskog stanovništva – 29%, a slijede ga Čile, Peru, Argentina i Kolumbija. Pentekostalni tokovi i dalje su snažno zastupljeni, ali njihov udio u protestantizmu blago je pao u korist drugih protestantskih pokreta. U nekoliko zemalja, uključujući Argentinu, Čile, Kolumbiju i Meksiko, sada ima više nedenominacijskih osoba nego protestanata.

Unatoč tim promjenama, religioznost ostaje visoka u Latinskoj Americi. Oko devet od deset ispitanika reklo je da vjeruje u Boga. Čak i među onima koji su se izjasnili da ne pripadaju određenoj vjerskoj zajednici, većina je to izjavila. U Brazilu, Kolumbiji, Meksiku i Peruu barem polovica ispitanih izjavila je da im je religija “vrlo važna” u životu.