Papa: O Križe Kristov, vidimo te u ljudima koji bježe od rata samo kako bi našli mnoge Pilate

Tijekom završne prošnje, spomenuo je kršćane koje se ubija radi njihove vjere „barbarskim oštricama, usred kukavičke šutnje“, te činjenicu da su „Sredozemno i Egejsko more postala nezasitna groblja“, okrivljujući za to „našu ravnodušnost i anestetiziranu savjest“.

Nakon razmatranja postaja križnoga puta, koje je napisao kardinal Gualtiero Bassetti, Papa je predvodio dugu završnu molitvu u kojoj je govorio o nemoralnosti i egoizmu ljudi, ali i o spasonosnoj snazi križa Kristova. U nizu zaziva Isusovu križu, Papa je naveo zlo i dobro za koje je čovjek odgovoran.

O križu Kristov, i danas te vidimo u našoj braći i sestrama, ubijenima, živima spaljenima, zaklanima i obezglavljenima barbarskim oštricama… – rekao je papa Franjo u jednom od zaziva. Jednako tako, prema Papinoj molitvi, križ Kristov vidimo u licima ljudi koji bježe od rata i nasilja samo kako bi „pronašli smrt i mnoge Pilate koji peru svoje ruke“; u „nevjernim slugama koji, umjesto da se liše ispraznih ambicija, čak i nevine lišavaju njihova dostojanstva“ te u „učenjacima smrti, a ne života, koji umjesto poučavanja milosrđu i životu, prijete kaznom i smrću te koji osuđuju pravednika“.

Papa je također osudio fundamentalizam i terorizam koji obeščašćuje Božje ime i koristi ga kako bi opravdao nezamislivo nasilje, zatim trgovinu oružjem koja potiče ratove, korupciju, razaranje okoliša te napuštanje starijih i potrebitih. „O križu Kristov, danas te također vidimo u onima koji te žele ukloniti iz javnih prostora i isključiti te iz javnoga života, u ime poganskog laicizma ili jednakosti kojoj si nas ti sam poučio“ – rekao je Papa.

Međutim, istaknuo je kako svjetlo Kristova križa možemo vidjeti i u licima osoba posvećenoga života, u dobrim Samarijancima, koji „ostavljaju sve kako bi povijali rane siromaštva i nepravde.“ Kristov križ vidimo – dodao je – u obiteljima koje vjerno i plodno žive svoje bračno zvanje, u jednostavnim i velikodušnim osobama te u dobrovoljcima koji pomažu potrebitima.

Križ pokazuje da Bog ljubi sve do kraja i zbog toga ga trebamo zazivati – kako bi nas naučio da je svjetlo zore snažnije od tame noći i da se prividna pobjeda zla rastapa pred praznom grobnicom. Ništa ne može poraziti, zamračiti ili oslabiti ljubav Božju – rekao je na kraju molitve Sveti Otac.

Ranije je Papa predsjedao u Bazilici sv. Petra liturgijom Velikoga petka – dana na koji se Crkva spominje muke, raspeća i smrti Gospodina Isusa Krista. Veliki je petak jedini dan kad Crkva ne prikazuje misnu žrtvu, nego se liturgija sastoji od službe riječi, čašćenja križa i pričesti.

Po običaju za taj dan, homiliju je izrekao propovjednik Papinskoga doma, kapucin o. Raniero Cantalamessa. Govorio je o Božjem milosrđu kao odgovoru na ljudske grijehe. Ono se nudi besplatno te je u skladu s Božjom pravednošću. Gospodinova ljubav „doseže do ljudi u najudaljenijoj točki do koje su došli u bijegu od njega – samoj smrti“ – rekao je o. Cantalamessa, dodajući: Kristova smrt dala je svima vrhovni dokaz Božjeg milosrđa prema grješnicima.

Propovjednik je objasnio da Božje milosrđe ne stoji u napetosti s njegovom pravednošću, nego ga očituje. Suprotnost milosrđu je osveta – koja je također na otajstven način zadovoljena u Isusovoj žrtvi na križu.

Istaknuo je da samo jedna stvar može istinski spasiti svijet: milosrđe. Božje milosrđe prema ljudima i milosrđe ljudi jednih prema drugima. Ono također može spasiti i najdragocjeniju i najkrhkiju stvar u svijetu danas: brak i obitelj. U početku braka ne stoji milosrđe, nego ljubav – rekao je propovjednik i objasnio: Ne ženi se zbog milosrđa, nego iz ljubavi. Ali nakon više godina ili mjeseci zajedničkoga života, očituju se međusobna ograničenja, zdravstveni, financijski problemi, kao i oni vezani uz djecu; nadolazi rutina koja gasi radost. Ono što može spasiti brak od bespovratnog klizanja je milosrđe.

„Nebeski Oče“ – zaključio je o. Cantalamessa – „po zaslugama tvojega Sina na križu, koji je poradi nas ‘postao grijehom’, ukloni svaku želju za osvetom iz srca pojedinaca, obitelji i naroda te učini da se zaljubimo u milosrđe: neka nakanu Svetoga Oca u proglašavanju Godine milosrđa prihvate konkretni odgovori u našim životima te neka svatko u dubini srca iskusi radost pomirenja s tobom.“

RV | Bitno.net