Kršćanski mir nije obećanje lakog života; on je uvjet za preobraženo društvo – istaknuo je monsinjor Erik Varden, monah Reda cistercita stroge opservancije – trapista i biskup Trondheima u Norveškoj, u prvoj meditaciji održanoj jučer, 22. veljače, u sklopu korizmenih duhovnih vježbi na kojima sudjeluje papa Lav XIV. zajedno s kardinalima koji imaju prebivalište u Rimu i prefektima Dikasterija Rimske kurije. „Osvijetljeni skrivenom slavom” tema je razmatranja ovogodišnjih duhovnih vježbi koje će trajati sve do petka 27. veljače u Apostolskoj palači u Vatikanu.

Radikalnost kršćanskog mira

Kroz temu prve meditacije naslovljene „Ulazak u korizmu“, monsinjor Varden je potaknuo na izražavanje radikalnosti kršćanskog mira kroz njegovo ukorjenjivanje u pravedno i hrabro sebedarje. Riječ je o miru koji svijet ne može dati i koji svjedoči stalnu Isusovu prisutnost u nama – istaknuo je propovjednik te podsjetio da je vjernost Kristovu primjeru i zapovijedima prepoznatljivi znak kršćanske autentičnosti.

Korizma nas stavlja pred bitno

Monsinjor Varden je nadalje objasnio da nas korizma stavlja pred ono što je bitno, uvodi nas u materijalni i simbolički prostor oslobođen suvišnoga. To je vrijeme istinske duhovne borbe u kojem Crkva ne umanjuje poziv na borbu protiv poroka i štetnih strasti – napomenuo je propovjednik te se osvrnuo na cistercitskog monaha svetog Bernarda iz Clairvauxa koji je u korizmenim propovijedima objasnio svojoj subraći što znači živjeti u milosti dok se borimo protiv zla, promičemo dobro, branimo istinu i slijedimo put izlaska iz ropstva prema obećanoj zemlji, ne skrećući s puta i čuvajući mir. Ukratko – zaključio je – on nas potiče da se s novim žarom posvetimo nasljedovanju Krista koje je ispunjeno ljubavlju i jasnoćom.

Sveti Bernard iz Clairvauxa

U drugoj korizmenoj meditaciji na temu „Sveti Bernard idealist” održanoj danas, 23. veljače, monsinjor Varden je istaknuo da učenje svetog Bernarda iz Clairvauxa o obraćenju proizlazi iz osobne borbe tijekom koje je naučio ne uzimati zdravo za gotovo da je njegov put uvijek ispravan, nego preispitivati vlastitu umišljenost i diviti se milosrdnoj Božjoj pravednosti. Bernard je – nastavio je propovjednik – izvrstan suputnik za svakoga tko započinje korizmeni izlazak iz egocentrizma i oholosti sa željom da traži istinu o sebi, držeći pogled uprt u Božju ljubav koja sve prosvjetljuje.

Inovacija i reforma cistercitskog reda

Monsinjor Varden je potom objasnio da se sveti Bernard iz Clairvauxa u 12. stoljeću isticao među ostalom subraćom po svojoj velikoj karizmi i radnoj sposobnosti, ali nije bio utemeljitelj Reda: stigao je 1113. godine u opatiju Cîteaux kao 23-godišnjak, zajedno sa skupinom od trideset pratilaca. Tu je cistercitski red doživio jednako inovaciju koliko i reformu, a utemeljitelji su svoj dom nazvali novum monasterium – istaknuo je propovjednik.

Bernard kao ponizan, ljubazan i vjerni prijatelj

Norveški biskup je dodao da je sveti Bernard često bio fleksibilan u poštivanju određenih pravila, no njegov pogled na potrebe Crkve ponekad ga je tjerao da zauzme čvrste stavove. Međutim, on nije bio licemjer – napomenuo je propovjednik – naprotiv, bio je istinski ponizan, predan Bogu, nježan i ljubazan, vjeran prijatelj i uvjerljiv svjedok Božje ljubavi. Bio je i ostaje fascinantna figura – dodao je monsinjor Varden.

Ostala razmatranja

Od danas pa do petka 27. veljače održavat će se dva razmatranja dnevno: prijepodne u 9 sati zajedno s Molitvom srednjega časa, te poslijepodne u 17 sati, nakon čega će uslijediti euharistijsko klanjanje i Večernja molitva. Ostale teme korizmenih meditacija bit će: Božja pomoć; postati slobodni; sjaj istine; tisuće će pasti; „Ja ću ga proslaviti”; Božji anđeli. Posljednje razmatranje bit će posvećeno temi „Prenošenje nade”.