Kardinal Franjo Kuharić rođen je 15. travnja 1919. u Pribiću kraj Krašića. Sjemenište i klasičnu gimnaziju završio je na Šalati u Zagrebu. Studij teologije završio je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Za svećenika je bio zaređen 15. srpnja 1945. u Zagrebu. Tijekom 1945. godine bio je kapelan u župi Radoboj kraj Krapine, a od 1946. – 1957. godine upravljao je župama Rakov Potok, Sv. Martin pod Okićem, a neko vrijeme i župom Sv. Marija Okićka. Od godine 1957. – 1964. bio je župnik u Samoboru gdje ga je 15. veljače 1964. godine zateklo imenovanje pape Pavla VI. na službu pomoćnog biskupa zagrebačkom nadbiskupu dr. Franji Šeperu. Za biskupa je zaređen 3. svibnja iste godine u Zagrebu te je odmah imenovan odgovornim urednikom katoličkog dvotjednika “Glasa Koncila”.

Godine 1969. imenovan je Apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a 16. lipnja 1970. godine zagrebačkim nadbiskupom. Iste godine u mjesecu rujnu izabran je za predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije s mandatom na pet godina te je na tu službu bio biran još tri puta uzastopce. Otkako je 15. svibnja 1993. Sveta Stolica osnovala Hrvatsku biskupsku konferenciju bio je njezin prvi predsjednik (izabran 8. lipnja 1993.) i tu je službu obavljao sve do odlaska u mirovinu.

Na konzistoriju 2. veljače 1983. godine papa Ivan Pavao II. promaknuo ga je u Kardinalski zbor te je bio član Kongregacije za kler, Kongregacije za bogoštovlje, te Rimske komisije sv. Ćirila i Metoda. Umirovljen je 5. srpnja 1997. a službu zagrebačkog nadbiskupa svom je nasljedniku mons. Josipu Bozaniću predao 4. listopada 1997. godine.

Preživio je u veljači 1947. u Rakovom Potoku te 1948. u Jakovlju pokušaje atentata, a bio je kao župnik pozvan i na saslušanje na Udbu. Kao biskup bio je sudionik II. vatikanskog koncila. Kao pastir najveće hrvatske nadbiskupije bio je neumorni i rado slušani propovjednik te su neke njegove propovijedi objavljene u knjizi “Hodajmo u istini” i “Hodajmo u istini II. te pisac korizmeno-uskrsnih poslanica koje su sabrane u knjigu “Korizmeno-uskrsne poslanice kardinala Franje Kuharića”.

Posebno mu je na srcu bila istina o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu te ju je hrabro i ustrajno svjedočio, osobito o Stepinčevu, te su te njegove propovijedi sabrane u knjigu “Poruke sa Stepinčeva groba”, a proglašenje kardinala Stepinca blaženim bilo je njegova najveća radost. Kao zagrebački nadbiskup osnovao je čak 60 novih župa i to osobito u gradovima. Na osobit je način njegovao kršćansku krepost rodoljublja te je bio promicatelj dostojanstva hrvatskog naroda, a Partija ga je bila proglasila državnim neprijateljem br. 1.

Boreći se za vjersku slobodu i hrvatsko nacionalno dostojanstvo bio je duša višegodišnje crkvene proslave “Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata” koja je kulminirala Nacionalnim euharistijskim kongresom 1984. godine na Mariji Bistrici. Veliku je ljubav njegovao prema hrvatskim iseljenicima te ih je neumorno obilazio po svim državama i kontinentima promičući tako jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske.

Svojim djelovanjem dao je prinos ostvarenju višestoljetnoga sna hrvatskoga naroda da ima samostalnu državu, a kad je mlada država doživjela agresiju bio je zauzeti promicatelj pravde, oproštenja, pomirenja i svih etičkih vrijednosti – što je sabrano u zbirci njegovih propovijedi, poslanica poruka i apela “Mir je djelo pravde”. Nakon demokratskih promjena, kad su mu se otvorili mediji dao je više do stotinu intervjua za tuzemne i inozemne medije a izbor iz tih razgovora objavljen je u knjizi “Principi dobra”. I nakon umirovljenja 1997. godine bio je aktivan u apostolskom i pastoralnom djelovanju Crkve zagrebačke te osobito kao suradnik sredstava društvenog priopćivanja, posebno je često gostovao u radio emisijama, a iz sudjelovanja u emisiji “Hvaljen Isus i Marija” na Radio Sljemenu proizašla je trilogija od koje je dosad objavljen prvi svezak pod naslovom “Zakon života i slobode”. Od 1994. godine je počasni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Kardinal Kuharić preminuo je 11. ožujka 2002. godine, a na isti dan, deset godina kasnije, pokrenut je postupak za njegovom beatifikacijom.

IKA | Bitno.net