ANGELOLOGIJA

Evo zašto su u srednjemu vijeku anđele podijelili u devet korova

Jedini razlog zbog kojega su ljudi danas puno sumnjičaviji u vezi s angelologijom nego u prijašnjim vremenima, mjestima, kulturama jest naturalizam, filozofija koja niječe nadnaravno.

Foto: Wikipedia.org/Francesco Botticini

Podatci o anđelima dolaze iz dva izvora: Biblije i ljudskoga iskustva (iskaza ljudi koji su susreli anđele). Da bismo prihvatili Bibliju kao podatak, moramo imati vjeru, naravno. No prihvatiti bilo koji podatak zahtijeva isto! Prihvatiti tisuće tiskanih iskaza (ili milijune netiskanih) ljudi koji su susreli anđele također znači imati vjeru: ne u Boga nego ovoga puta u ljude. To je vjera koju treba kritički prosuditi i procijeniti, naravno, no ona je početak.

Što je angelologija?

Angelologija ima podatke i njezine su teorije opravdane tim podatcima. Na primjer, tradicionalna teorija o anđelima, tvrdi da su anđeli (1) Božja stvorenja, (2) bestjelesni duhovi, (3) imaju inteligenciju i (4) volju, (5) žive na nebu u Božjoj prisutnosti, (6) poslušni su njegovoj volji, (7) prenose njegove poruke (anđeo znači “glasnik”), (8) uzimaju tijela kao što mi oblačimo odijela, (9) utječu na našu maštu, (10) ali ne i na našu slobodnu volju, (11) pomiču materijalne objekte nadnaravnom moći. Kada bi jedan od dijelova ove teorije bio pogrješan, podatci bi bili drukčiji. To je opravdanje za teoriju. Na primjer, ako anđeli ne bi mogli uzeti tijelo, ne bi mogli jesti. A u Svetomu pismu čitamo da oni ponekad jedu (vidi Post 19,3), dakle, sposobni su uzeti tijelo.

Jedini razlog zbog kojega su ljudi danas puno sumnjičaviji u vezi s angelologijom nego u prijašnjim vremenima, mjestima, kulturama jest naturalizam, filozofija koja niječe nadnaravno. Da podatci o anđelima nisu tvrdili ništa čudesno ili nadnaravno, bili bi prihvaćeni kao podatci o bilo kojim drugim prirodnim stvorenjima i događajima koji su neobični (kao čudnovati kljunaš u zoologiji ili višestruke osobnosti u psihologiji).

Zašto su u srednjemu vijeku anđele podijelili u devet razina, to jest “korova”?

Počeli su s biblijskom bazom podataka: imena devet anđeoskih korova pojavljuju se u Svetomu pismu. Zatim su razmišljali o značenju imena “anđeo”, što doslovno znači “poslanik” (glasnik). Potom su spojili te dvije ideje i napravili devet naloga ili zadataka za anđeoske korove:

Prva tri kora izravno gledaju Boga i klanjaju mu se:

  1. Serafini, najviši kor, spoznaju Boga s najvećom jasnoćom, zato njihova ljubav gori najžarkijim plamenom. (“Serafin” znači “onaj koji izgara”.) Lucifer (“Svjetlonoša”) je bio jedan od njih. Zato je on još snažniji i opasniji.
  1. Kerubini također promatraju Boga, ali više u providnosti, njegovim mudrim planovima za stvorenja, nego njega samoga. (“Kerubin” znači “punina mudrosti”.)
  2. Prijestolja promatraju Božju snagu i (Prijestolja simboliziraju zakonodavnu, legislativnu moć.)

Sljedeća tri kora izvršavaju Božji providonosni plan za svemir, poput osoblja srednjega menadžmenta:

  1. Gospodstva (ime označava “autoritet”) zapovijedaju nižim anđelima ispod njih.
  2. Sile primaju odredbe od gospodstava i “upravljaju” svemirom, da tako kažemo, osobito nebeskim tijelima. (“Virtutes” je na engl. prije označavala snagu, moć ili energiju.)
  1. Vlasti služe silama boreći se protiv zlih utjecaja koji se protive providonosnomu planu sila.

Posljednja tri kora izravno upravljaju ljudskim poslovima (oni su poput ratnika):

  1. Vrhovništva se brinu o zemaljskim vrhovništvima, to jest o gradovima, državama i kraljevstvima.
  2. Arkanđeli (npr. Gabriel) prenose čovjeku važne Božje poruke.
  3. Uobičajeni anđeli su “anđeli čuvari”, jedan za svakoga.

Ovakav pregled ne spada pod službeni nauk Crkve, ali je prekrasno umjetničko djelo, vrlo razuman plod filozofskoga promišljanja, nadahnjujuće djelo vjere te trajan doprinos tradicije.

Gornji tekst je izvadak iz knjige “Anđeli i demoni” Petera Kreefta. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje, gdje je možete i prelistati.

Objavljeno: 19. studenoga 2017.

Možda vam se svidi