Papa Franjo ove će subote kardinalskom zboru pridružiti 20 novih članova od koji njih 16 upadaju u kategoriju “kardinala izbornika” koji bi mogli birati novog Svetog Oca.

Tim je povodom katolički portal Pillar napravio zanimljiv presjek koji se usredotočio na broj članova kardinalskog zbora kroz povijest, kao i udio pojedinog dijela svijeta u ukupnom broju.

Kardinali izbornici po dijelovima svijeta/Foto: Pillar

Iz grafike je zanimljivo vidjeti kako je većina kardinala sve do Drugog svjetskog rata dolazila iz samo jedne zemlje. Naravno, riječ je o Italiji. Nakon nje su na drugom mjestu bile ostale europske zemlje dok su ostali dijelovi svijeta sudjelovali u vrlo malom postotku.

Broj kardinala u to je vrijeme bio ograničen na 70 prema pravilu koje je sezalo još iz 16. stoljeća, a koje je ukinuo papa Ivan XXIII.

To je dovelo do toga da se broj članova kardinalskog zbora udvostručio u 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća pa je godine 1971. Pavao VI. uveo ograničenje da kardinali izbornici mogu imati najviše 80. godina. Time se stvorila podjela na kardinale izbornike i kardinale koji ne sudjeluju u konklavama.

Godine 1975. Pavao VI. uveo je još jedno ograničenje koje se odnosilo na ukupan broj kardinala izbornika. Određeno je da ih može biti najviše 120. Iako su naknadni pape ponešto premašivali tu brojku, okvirno su se držali ograničenja.

Što se tiče geografske raspodijeljenosti, kardinalski zbor je 1875. godine imao članove samo iz Europe, a to se promijenilo nakon što je Pio IX. imenovao nadbiskupa New Yorka Johna McCloskeyja u zbor, čime Sjeverna Amerika dobiva svojeg predstavnika. Južna Amerika je svojeg prvog kardinala dobila 1905. imenovanjem nadbiskupa Rio de Janeira, Joaquima Arcoverde de Albuquerque Cavalcantija.

Prvi azijski kardinal bio je Thomas Tien Ken-hsin, apostolski vikar Tsingtaoa, koji se zboru pridružio 1946., a Afrika je svojeg prvog kardinala u novijoj povijesti dobila tek 1960. godine kada je to postao biskup Rutaboa u Tanzaniji Laurean Rugambwa.

Udio kardinala izbornika prema dijelu svijeta za vrijeme pojedinog pontifikata Foto: Pillar

Danas su svi dijelovi svijeta puno snažnije zastupljeni u kardinalskom zboru, ali Europa još uvijek drži dominaciju. Tako 43% kardinala izbornika dolazi iz Europe, 16% iza Azije, 13% iz Afrike, 11% iz Južne Amerike, 10% iz Sjeverne Amerike, 5% iz Središnje Amerike, 2% iz Oceanije te 1% s Bliskog istoka.

Jedna od značajki pontifikata pape Franje jest to što kardinalsku čast dodjeljuje biskupima iz onih biskupija koje tradicionalno nisu davale kardinale. Tako od 16 novih kardinala izbornika njih čak 11 dolazi iz biskupija koje obično nisu davala kardinale, a od ukupno 94 kardinala koje je Franjo u svojem pontifikatu imenovao čak 48% njih dolazi iz biskupija koje dosad nisu imale članove kardinalskog zbora.

Autor Pillarovog teksta Bernard Hodge smatra kako bi Franjin izlazak na “periferije” što se tiče imenovanja novih kardinala mogao imati i osjetne posljedice na izbor novog pape. Naime, kada se svi oni nađu na idućoj konklavi mnogi od njih se neće međusobno dobro poznavati. Ne bi stoga trebalo začuditi ako ćemo se prilikom idućeg izbora novog svetog oca trebati malo više strpjeti dok ne ugledamo bijeli dim.