Premda su karizme kao i svijest o tim “nezasluženim darovima” postojale kroz cijelu povijest Crkve, njihovo snažnije prisustvo ponovno se počelo osjećati u godinama nakon Drugoga vatikanskog koncila. Tada je uslijedio “bum” među laicima, zajednicama i posvećenim osobama te je došlo do stvaranja tzv. “karizmatskog pokreta”.

Prošla je godina bila iznimno značajna za Katoličku karizmatsku obnovu koja je slavila svoj 50. rođendan.

U sklopu 50. obljetnice (čija je središnja proslava bila u Rimu s papom Franjom), hrvatski ogranak Obnove u Duhu Svetom organizirao je, između 19. i 23. travnja prošle godine, treći godišnji susret zajednica, grupa, domova molitve, udruga i inicijativa povezanih u koordinaciju ODS, u Međugorju.

Višednevni program vodio je poznati katolički evangelizator Damian Stayne, član Katoličkog bratstva i osnivač zajednice Cor et Lumen Christi, koja već godinama djeluje uz odobrenje biskupa u biskupiji Arundel i Brighton, u Velikoj Britaniji.

Stayne, koji u Crkvi djeluje već desetljećima vodeći duhovne obnove i seminare, održao je i “školu karizmi”, duhovnih darova (uz sedam darova Duha Svetoga) koji su otvoreni svim vjernicima. Uz praktične savjete i primjere, kao i molitveni program, Stayne je ponudio deset koraka koji bi svakom katoliku (bio on član Obnove u Duhu Svetom ili ne) trebali pomoći u rastu u pomazanju Duha Svetoga koje je ključno za ispunjen kršćanski život.

  1. Duhovni darovi nisu “dodatna oprema”, oni su važni, ključni za kršćanski život. Potrebno je imati potpuno uvjerenje o važnosti duhovnih darova. O njima i njihovoj važnosti za zdravlje Crkve i stanja u svijetu ne može se raspravljati…
  2. Nada – moramo moliti za duhovne darove koje nam Bog daje da uzrastu u nama. Bez nade da će se to dogoditi nikada nećemo moliti za njihov rast niti ustrajati u njihovom korištenju… Nadu pak jača zahvalnost – važno je nabrojati pa i najmanje uspjehe u korištenju darova i time hraniti nadu.
  3. Molimo redovito da Bog umnoži našu vjeru. U vjeri nema stajanja, kada nas Bog dovede do jednog stupnja vjere uskoro će nas pozvati na novu razinu… U vjeri je važno riskirati inače su uzaludne molitve. “Više nam mora biti stalo do mišljenja Boga nego do mišljenja ljudi.”
  4. Molitveni život:
    1. regularni, svakodnevni zagovor za duhovne darove,
    2. voljeti Darivatelja više nego dar (voljeti Boga više nego karizme i duhovne darove).
  5. Čist život – važno je “strateški razmišljati” i izbjegavati napasti. “Pa u velikoj kući ima posudâ ne samo zlatnih i srebrnih nego i drvenih i glinenih; i jedne su časne, druge pak nečasne.” (2 Tm 2, 20)
  6. Ne smijemo zapostaviti obitelj radi duhovnih darova i duhovnog rasta. Stayne je istaknuo primjer iz vlastitog života naglasivši da kad god je kod kuće sa svakim od svoje dvoje djece provede nasamo sat vremena dnevno.
  7. Poniznost – nitko ne postaje ponizan po sebi nego mu treba pomoć. “Pred slomom se oholi srce čovječje, a pred slavom ide poniznost.” (Izr 18,12) Brojimo svoje grijehe i tuđe kreposti i zahvaljujmo Bogu.
  8. Materijalna i duhovna nenavezanost – važno je osloboditi se zavisti, kad smo ljubomorni na tuđe blagoslove. Sveta Terezija Avilska ističe tri pokazatelja duhovnog rasta:
    1. poniznost,
    2. djela ljubavi,
    3. nenavezanost.
  9. Zajednica – ne budite i ne djelujte kao individualci.
  10. Ljubav. “Čak i dar ozdravljanja postane dosadan bez ljubavi.”