Pobožnost Božjem Milosrđu jedna je od omiljenih pobožnosti milijuna vjernika diljem svijeta koja se promiče uz podršku Katoličke Crkve. Ipak, odnos Crkve prema ovoj pobožnosti nije uvijek bio blagonaklon.

Štoviše, tijekom 20 godina postojala je izričita zabrana širenja i promicanja ove pobožnosti, a iza svega je stajao nesporazum.

Kako je objašnjeno na stranici otaca Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, Vatikan je zaprimio pogrešne i zbunjujuće prijevode Dnevnika svete Faustine na temelju kojih je godine 1959. odlučio spriječiti širenje pobožnosti Božjem milosrđu.

U tu je svrhu izdan i dekret u kojem je stajalo:

„Nadnaravna priroda objava sestri Faustini nije očita

Neće se ustanoviti blagdan Božjeg milosrđa.

Zabranjeno je objavljivanje slika i tekstova koji promiču ovu pobožnost u obliku koji je primila sestra Faustina.“

Nije jasno što je točno smetalo Vatikanu u prijevodu Dnevnika kojeg je dobio, ali tadašnji nadbiskup Krakova Karol Wojtyła bio je uvjeren da nema ničeg pogrešnog u širenju pobožnosti.

On je godine 1965. započeo kanonizacijski proces sestre Faustine te je u sklopu procesa tekstove njezinog Dnevnika dao poljskom teologu Ignacyju Różyckom da im se posveti.

Prof. Różycki ispočetka nije želio ulagati svoje vrijeme u ono što je smatrao halucinacijama jedne redovnice, ali prije nego što je poslao pismenu odbijenicu Wojtyłi, odlučio je iz znatiželje pročitati nekoliko stranica Dnevnika. Tekst ga se toliko dojmio da se predomislio i ostatak života proveo proučavanju i širenju poruka koje je primila sveta Faustina.

Wojtyła je godine 1977. nakon detaljne analize poslao Faustinin dnevnik u Vatikan na novu provjeru što je dvije godine kasnije rezultiralo odlukom Kongregacije za nauk vjere da se pobožnost Božjem milosrđu smije širiti.

“Od strane ove Svete Kongregacije više ne postoji nikakva zapreka za širenje pobožnosti Božjeg milosrđa u autentičnim oblicima koje je predložila redovnica [Faustina]”, stajalo je u novoj odluci.

Kao što je poznato, Ivan Pavao II. s vremenom je drugu vazmenu nedjelju proglasio Nedjeljom Božjeg milosrđa, što je utjecalo na to da je ova pobožnost postala poznata diljem svijeta.