Upoznajte Didaché – najstariji katekizam koji je nastao u prvom stoljeću kršćanstva

Didaché (ili Didahe) smatra se najstarijim kršćanskim katekizmom u povijesti, a većina stručnjaka misli da je napisan između 65. i 80. godine. U njemu se razaznaje sirijski ambijent pa se pretpostavlja da mu je autor neki judeokršćanin iz sirijskog područja. Ovo je djelo također poznato pod nazivom “Nauk dvanaest apostola”, donosi Aleteia.

Izvorni tekst je sačuvan u jednom rukopisu, koji je poznat kao Codex Hierosolymitanus. Pojedini znanstvenici vjeruju kako je taj tekst sastavio urednik koji je u njega možda uključio i neke nauke koje je čuo od izravnog apostolskog propovijedanja, bilo u Siriji ili u Egiptu.

Djelo je stoljećima bilo zagubljeno, sve dok ga 1873. godine u jednom grčkom kodeksu, koji je napisan 1056. godine, nije otkrio nikomedijski mitropolit Bryennios u Carigradu. Didaché je bila vrlo popularna knjiga koja je sadržavala sažetak kršćanskog nauka. Ona također predstavlja prvu veliku zbirku crkvenih zakona koja je bila od velikog značaja za upoznavanje liturgijskog života u razdoblju katekumenata ili u pripremama za primanje sakramenata krštenja i euharistije.

Didaché sadržava “praktična” učenja i u njemu nema nikakvih rasprava o dogmatskim sadržajima vjere, osim u jednom poglavlju. U knjizi se ne navodi gotovo ništa iz Starog zavjeta, nego autor govori o “Evanđelju Gospodnjem” te citira ili se osvrće na oko 20 Isusovih izjava. Autor u knjizi uopće ne spominje Ivanovo evanđelje te ne citira poslanice svetog Pavla.

Didaché se sastoji od 16 kratkih poglavlja. Prvih šest poglavlja donosi predkrsnu ćudorednu katehezu, drugi dio (od 7. do 15.) je u vlastitom smislu pravilnik zajednice, u kojem su sadržane upute i obrasci za obrede kršćanske inicijacije i disciplinski dio za službenike, a treći dio (16. poglavlje) odgovara eshatološkom govoru. U knjizi se također može pronaći jedna od prve tri verzije molitve Oče naš.

Put života i put smrti

Nauk Gospodnji narodima¹ po dvanaesto­rici apostola

I,1. Postoje dva puta: put života i put smrti,² a među njima velika je razlika. 2. Dakle, ovo je put svjetla: ponajprije ljubi Boga koji te stvorio, zatim bližnjega svoga kao samoga sebe;³ doista ni­šta što ne želiš da tebi bude, ni ti ne čini drugo­me.⁴ 3. A ovo je pouka tih riječi: Blagoslivljajte one koji vas proklinju i molite za svoje neprijatelje,⁵ postite za svoje progonitelje; ta kakva vam je za­sluga ako ljubite one koji vas ljube? Zar to ne čine i neznabošci? Vi pak ljubite one koji vas mrze i ne gajite neprijateljstva. 4. Kloni se tjelesnih požu­da.⁶ Pljusne li te netko po desnom obrazu, okreni mu i drugi pa ćeš biti savršen;⁷ ako te netko pri­sili na tisuću koraka, pođi s njim dvije tisuće; ako ti netko otima ogrtač, podaj mu i haljinu;⁸ ako ti netko uzme nešto tvoje, ne traži to natrag; ta i ne možeš. 5. Svakome tko od tebe ište podaj i ne tra­ži da ti vrati⁹ jer Otac hoće da se njegovi daro­vi dijele svima. Blago onome tko prema zapo­vijedi daje, jer je besprijekoran. Jao onome tko prima; dakako, kada je netko u potrebi pa pri­ma, bit će bez prijekora; tko pak prima, a nije u potrebi, položit će račun zašto je i u koju svrhu primio;¹⁰ bit će utamničen¹¹ te ispitan što je uči­nio i neće izići odande dok ne vrati sve do posljed­njeg novčića.¹² 6. Doduše, o tome je također re­čeno: Neka se oznoji tvoja milostinja u tvojim ru­kama dok ne spoznaš kome ćeš je dati.¹³

Zla koja nanose štetu čovjeku

II,   1. Druga [je] zapovijed nauka: 2. Ne ubij, ne čini preljuba, ne oskvrnjuj dječake, ne grije­ši bludno, ne kradi,¹⁴ ne bavi se magijom, ne spravljaj otrova, ne ubij čedo pobačajem ni­ti pošto se rodi, ne želi ono što pripada tvome bližnjemu.¹⁵ 3. Ne zaklinji se krivo, ne svjedoči lažno,¹⁶ ne proklinji, ne pamti primljene uvrje­de. 4. Ne budi dvoličan ni u misli ni u govoru jer dvoličan je govor zamka smrti. 5. Tvoje ri­ječi nek’ ne budu lažne ni isprazne već djeli­ma potvrđene.¹⁷ 6. Ne budi pohlepan ni grabe­žljiv, ni himben, ni zloban, ni ohol. Ne snuj zle namjere protiv svoga bližnjega. 7. Nikoga ne mrzi, već jedne prokoravaj [drugima budi mi­lostiv], a za druge opet moli, druge opet ljubi više nego svoj vlastiti život.

Bježati od zla

III,  1. Dijete moje, kloni se svakoga zla i svega što mu je nalik. 2. Ne budi rasrdljiv, jer srdžba vodi ubojstvu, ni žestok, ni svadljiv, ni nasilan: iz svega toga rađaju se ubojstva. 3. Di­jete moje, ne budi požudan, jer požuda vodi u blud, ni besraman u govoru, ni smion u pogle­du, jer iz svega toga rađaju se preljubi. 4. Di­jete moje, ne budi gatalac po letu ptica, jer to vodi u idolopoklonstvo, ni vrač, ni astrolog, ni čarobnjak; ne htij to ni gledati ni slušati, jer iz svega toga rađa se idolopoklonstvo. 5. Dijete moje, ne budi lažljivac, jer laž vodi u krađu, ni srebroljubac, ni taštohlepac, jer iz svega to­ga rađaju se lopovluci. 6. Dijete moje, ne budi zanovijetalo, jer to vodi u pogrdan govor, ni drznik, ni zlobnik, jer iz svega toga rađaju se pogrde. 7. Budi krotak jer krotki će baštiniti ze­mlju.¹⁸ 8. Budi velikodušan, i milosrdan, i be­zazlen, i miroljubiv, i dobar, i uvijek pun stra­hopoštovanja prema riječima [Gospodnjim] koje si čuo.¹⁹ 9. Ne uznosi se i ne dopusti svojoj duši obijesti. Nek’ ti se duša ne priklanja oho­lima, već se drži pravednih i poniznih.²⁰ 10. Sve što ti se bude događalo, prihvaćaj kao do­bro svjestan da se ništa ne događa mimo Boga.

Vršiti zapovijedi Gospodnje

IV,  1. Dijete moje, noću i danju spominji se onoga tko ti bude kazivao Božju riječ i poštuj ga kao Gospodina jer gdje se propovijeda gos­podstvo²¹, tu je i Gospodin. 2. Svednevice tra­ži lice svetih da u njihovim riječima nađeš spo­koj. 3. Ne izazivaj raskol, već zavađene pomiruj; sudi pravedno²²,- i kada koriš prijestupnike, ne gledaj tko je tko. 4. Ne dvoumi hoće li ne­što biti ili ne će. 5. Nemoj svoje ruke za pri­manje pružati, a za davanje stiskati.²³ 6. Ako imaš štogod stečeno vlastitim rukama, podaj to za otkup svojih grijeha. 7. Ne oklijevaj u da­vanju niti mrmljaj dok daješ jer ćeš spoznati onoga tko uzvraća dobrom nagradom. 8. Ne­moj odbiti potrebitoga, nego nek’ ti sve bude zajedničko s bratom tvojim i ništa ne zovi svo­jim jer ako ste zajedničari u onomu što je be­smrtno, koliko više morate biti u prolaznim stvarima?²⁴ 9. Ne skidaj ruke svoje sa svoga si­na ni sa svoje kćeri, već ih od najmlađe dobi poučavaj strahu Božjemu. 10. Ne zapovijedaj osorno svome sluzi ni sluškinji koji se uzdaju u istoga Boga da se možda ne bi prestali bo­jati Boga koji je nad jednima i nad drugima.²⁵ Ta on doista ne dolazi pozvati prema tome tko je tko, već one koje je Duh pripravio. 11. A, vi, robovi u poštovanju i strahu budite podložni svojim gospodarima kao slici Božjoj. 12. Mrzi svaku himbu i sve što se ne mili Gospodinu. 13. Ne napuštaj Gospodnjih zapovijedi, nego ni­šta ne dodajući niti išta oduzimajući čuvaj one ko­je si primio.²⁶14. U Crkvi ispovijedaj svoje gri­jehe i ne pristupaj svojoj molitvi sa zlom savje­šću. To je put života.

Put smrti

V,  1. A put smrti jest ovo: ponajprije to je zao put i pun prokletstva; [to su]: ubojstva, pre­ljubi, požude, bludnost, krađe, idolopoklonstva, magije, vračanja, grabež, lažna svjedočanstva,²⁷ himbe, dvoličnosti, prevara, oholost, zloba, obijest, pohlepa,²⁸ besraman govor, zavist, drskost, bahatost, bezočno hvastanje vlastitom zloćom, ne­dostatak straha [Božjega];²⁹ 2. progonitelji do­brih, mrzitelji istine, ljubitelji laži, nepoznavatelji plaće pravednosti, koji ne prianjaju uz do­bro³⁰ ni pravedan sud, pozorni ne za dobro, već za zlo, od kojih su daleko krotkost i str­pljivost, koji ljube ispraznosti³¹ utjeruju povrat,³² nemaju smilovanja prema siromasima ni su­ćuti za ožalošćenoga, ne poznaju svoga Stvo­ritelja, čedomorci;³³ uništavatelji Božjega stvo­renja, preziratelji potrebitoga, tlačitelji jadni­ka, zagovornici bogataša, nepravedni suci si­romaha, okaljani svim grijesima.³⁴ Od svih tih, djeco, držite se daleko.

VI,   1. Pazi da te netko ne odvrati od ovoga puta nauka³⁵ jer te uči mimo Boga. 2. Ako mo­žeš nositi čitav jaram Gospodnji, bit ćeš savr­šen; ako pak ne možeš, učini ono što možeš. 3. Sto se tiče jela, obdržavaj ono što možeš; ipak potpuno se uzdržavaj od onoga što je žrtvova­no idolima; to je štovanje mrtvih bogova.

Krštenje

VII,   1. Što se pak tiče krštenja, ovako krsti­te: pošto ste sve to prije izrekli, u živoj vodi³⁶ krstite u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.³⁷ 2. Ako li nemaš živu vodu, krsti u drugoj vodi; ako ne možeš u hladnoj, onda u toploj. 3. Ukoliko ne­maš ni jednu ni drugu, triput izlij vodu po gla­vi u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. 4. Prije kršte­nja neka poste i krstitelj i krštenik, a ako mogu, i ostali. Kršteniku naloži da jedan ili dva pret­hodna dana posti.

Post i molitva

VIII,   1. Vaši postovi neka ne budu s postovi­ma licemjera;³⁸ naime, oni poste drugoga i pe­toga dana nakon subote; vi pak postite četvr­toga i šestoga dana.³⁹ 2. Ni moliti nemojte kao licemjeri,⁴⁰ već kako je Gospodin u svojemu evanđelju zapovjedio,⁴¹ ovako molite: Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, dođi kra­ljevstvo tvoje, budi volja tvoja kako na nebu, tako i na zemlji; kruh naš svagdanji daj nam danas i ot­pusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnici­ma svojim, i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla jer tvoja je moć i slava u vijeke. 3. Tako molite triput dnevno.

Euharistija

IX,  1. Što se tiče euharistije, ovako zahvaljujte: 2. najprije nad čašom: “Zahvaljujemo ti, Oče naš, za sveti trs tvoga sluge Davida, koje­ga si nam obznanio po svome Sinu Isusu: te­bi slava u vijeke.” 3. A nad razlomljenim kru­hom: “Zahvaljujemo ti, Oče naš, za život i spo­znaju koje si nam dao po svome Sinu Isusu; tebi slava u vijeke. 4. Kao što ovaj razlomljeni kruh bijaše po brjegovima raspršen pa sabran postade jedan, tako neka se tvoja Crkva s kra­jeva zemlje sabere u tvoje kraljevstvo jer tvo­ja je slava i moć po Isusu Kristu u vijeke.” 5. A od vaše euharistije neka ne jede i ne pije nitko osim onih koji su kršteni u ime Isusovo. O to­me je Gospodin rekao: Ne dajite svetinje psima:⁴²

X,   1. Pošto se nasitite, ovako zahvaljujte: 2. “Zahvaljujemo ti, Oče sveti, poradi tvoga sve­tog imena što si ga nastanio u našim srcima⁴³ i za spoznanje i vjeru i besmrtnost koje si nam otkrio po svome Sinu Isusu: tebi slava u vijeke. 3. Ti, svemogući Gospodine, sve si stvorio radi imena svojega i ljudima si za uživanje dao hra­nu i piće,⁴⁴ da ti zahvaljuju, a nama si po svo­me Sinu udijelio duhovno jelo i piće te vječni život. 4. Zahvaljujemo ti ponajprije zato što si moćan: tebi slava u vijeke. 5. Spomeni se, Gos­podine, Crkve svoje: izbavi je od svakoga zla i usavrši je u svojoj ljubavi pa je posvećenu saberi od četiri vjetra⁴⁵ u svoje kraljevstvo koje si joj pripravio jer tvoja je moć i slava u vijeke. 6. Neka dođe tvoja milost, a mine ovaj svijet. Hosana Bogu Davidovu.⁴⁶ Tko je svet, neka pristu­pi; tko nije, neka se obrati. Maranatha⁴⁷ – dođi, Gospodine! Amen.” 7. Prorocima dopustite da iskazuju hvalu kako žele.

Odnos prema Božjim poslanicima

XI,  1. Prema tome, tko vam bude došao pa vas poučavao sve ovo prethodno rečeno, pri­mite ga. 2. Ako li sam bude krivi učitelj pa na­učava drukčiji nauk tako da razori, ne slušaj­te ga;⁴⁸ ako pak poučava tako da poveća pra­vednost i spoznanje Gospodina, primite ga kao Gospodina.⁴⁹ 3. A glede apostola i proro­ka prema evanđeoskoj odredbi ovako postu­pajte. 4. Svakoga apostola koji vam dođe valja primiti kao Gospodina, 5. no ne će ostati du­lje od jednoga dana ili, ako je potrebno, još je­dan; ako li ostane tri dana, lažni je prorok. 6. Nadalje, na odlasku apostol neka ne uzima ni­šta osim kruha do sljedećega svratišta; ako ište novac, lažni je prorok.⁵⁰ 7. I nijednoga proro­ka koji govori u duhu ne iskušavajte niti prosuđujte jer svaki će se grijeh oprostili, ali taj ne će biti oprošten.⁵¹ 8. Ipak nije svaki koji govori u duhu prorok, nego onaj koji se ponaša po Gos­podnju; dakle, po ponašanju će se prepoznati lažni i pravi prorok. 9. I nijedan prorok koji u duhu naredi da se postavi stol s njega ne jede, osim ako je lažni prorok. 10. Svaki prorok ko­ji naučava istinu, ako ne čini to što uči, lažni je prorok. 11. I nijednoga proroka koji je potvr­đen kao pravi te koji izgrađuje otajstvo Crkve u svijetu, a ne uči da treba činiti sve to što sam on čini, vi ne sudite; bit će suđen pred Bogom. Naime, isto su tako činili i prijašnji proroci. 12. Tko pak u duhu kaže: daj mi novca ili štogod drugo, ne slušajte ga; ako pak kaže da se dade za druge potrebite, neka ga nitko ne osuđuje.

XII,   1. Svakoga tko [vam] dođe u ime Go­spodnje⁵² primite; potom ga iskušavajući upo­znajte – ta imat ćete razbora za razlučivanje što je desno, a što lijevo. 2. Ako je pridošlica u pro­lazu, pomozite mu koliko možete. No neka ne ostane kod vas više od dva ili tri dana bude li potrebno. 3. Ako li se želi kod vas nastaniti, a zna neki zanat, neka radi i tako se prehranju­je. 4. Ako nema zanata, svojom se razboritošću pobrinite da s vama ne živi besposlen kršća­nin. 5. Ne pristane li na to, taj se želi okoristiti Kristom;⁵³ takvih se čuvajte.

XIII,   1. Svaki pravi prorok koji se htjedne kod vas nastaniti dostojan je svoje hrane.⁵⁴ 2. Jednako tako pravi učitelj dostojan je također kao radnik svoje hrane. Uzmi, dakle, prvine od pre­še, s gumna, od volova i ovaca pa ih podaj pro­rocima jer oni su vaši veliki svećenici. 4. Ako li nemate proroka, podajte siromasima. 5. Kada praviš kruh, uzmi prvine i daj ih po zapovije­di. 6. Isto tako kada otvoriš posudu s vinom ili uljem, uzmi prvine i podaj prorocima. 7. Od novca i odjeće i svega svog imutka uzmi pr­vine kako ti se učini primjerenim pa podaj po zapovijedi.

Međusobni mir

XIV,  1. U dan Gospodnji⁵⁵ sabrani lomite kruh i zahvaljujte,⁵⁶ pošto prethodno ispovje­dite svoje prijestupe da vaša žrtva bude čista. Nitko tko se spori sa svojim drugom nek’ ne dolazi na vaš sastanak dok se ne pomire kako ne bi okaljali vašu žrtvu.⁵⁷ 3. Naime, ovako re­če Gospodin: Na svakom mjestu i u svako vrije­me neka mi se prinosi čista žrtva, jer ja sam veli­ki kralj, govori Gospodin, i divno je moje ime me­đu narodima.⁵⁸

Biskupi i đakoni

XV,  1. Izaberite, dakle, sebi biskupe i đako­ne dostojne Gospodina, muževe krotke i ne- pohlepne za novcem, istinoljubive i prokuša­ne; i oni vam vrše proročku i učiteljsku služ­bu. 2. Stoga ih nemojte omalovažavati jer oni su među vama ti koje se časti zajedno s proro­cima i učiteljima. 3. Uzajamno se popravljaj­te, ne u srdžbi, već miroljubivo kao što vam je rečeno u evanđelju.⁵⁹ Pa ako netko protiv dru­goga pogriješi, neka s njim nitko ne razgovara niti od vas čuje riječi dok se ne obrati. 4. Svoje molitve, milostinju i sve ostalo tako činite ka­ko vam stoji u evanđelju našega Gospodina.⁶⁰

Konac svijeta

XVI, 1. Bdijte nad svojim životom; neka se vaše svjetiljke ne ugase niti vam bokovi budu raspasani, nego pripravni budite jer ne znate čas u koji naš Gospodin dolazi.⁶¹ 2. Često se okupljajte ištući ono što je prilično vašim dušama jer sve vrijeme vaše vjere ne će vam koristiti ne bu­dete li savršeni u posljednji čas. 3. Naime, u posljednje će se dane namnožiti lažni proroci i zavodnici i ovce će se prometnuti u vukove,⁶² a ljubav u mržnju. 4. Kada pak poraste beza­konje, jedni će druge mrziti, progoniti i izda­vati, i tada će se zavodnik svijeta pojaviti kao sin Božji pa će činiti znakove i čudesa⁶³ te će se zemlja predati u njegove ruke i počinit će zlo­djela kakva nikada nisu počinjena od početka svijeta. 5. Tada će svaki ljudski stvor zapasti u vatru kušnje i mnogi će se sablazniti i propasti; tko pak ustraje u svojoj vjeri, spasit će se⁶⁴ od nje­gova prokletstva. 6. I tada će se pojaviti znako­vi istine: najprije znak otvorenih nebesa, zatim znak glasa trublje i treći uskrsnuće mrtvih,⁶⁵ 7. ipak ne sviju, nego kako je rečeno: Doći će Gos­podin i svi sveti s njime.⁶⁶ 8. Tada će svijet vidje­ti Gospodina kako dolazi na oblacima nebeskim⁶⁷

Gornji tekst je izvadak iz knjige Apostolski oci II. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.

¹ Misli se na poganske narode, za razliku od Židova.
² Usp. Jr 21,8; Pnz 30,15-19; Mt 7,13-14.
³ Usp. Lev 19,18; Pnz 6,5; Sir 7,30; Mt 7,12; 22,37-39; Mk 12,30-31; Lk 6,31.
⁴ Usp. Tob 4,15; Mt 7,12; Lk 6,31.
⁵ Mt 5,44-47; Lk 6,32-33.
⁶ 1 Pt 2,11; usp. Tit 2,12.
⁷ Mt 5,39.48; Lk 6,29.
⁸ Mt 5,40 41; Lk 6,29.
⁹ Usp. Mt 5,42; Lk 6,30.
¹⁰ Za ovaj logion usp. L. Morandi, Detti segreti di Gesu, Milano 1975, sir. 163-165.
¹¹ Mt 5,26.
¹² Usp. Mt 5,26.
¹³ Izreka je uključena kao svetopisamski navod; kao ta­kav višekratno ga citira Augustin (primjerice u Tuma­čenju psalama, 146, 17; blisko Sir 12,1: “Kad činiš do­bro, pazi komu činiš…”) i kasnija predaja (Kasiodor, Grgur Veliki, Bernard, Abelard).
¹⁴ Usp. Izl 20,13-15; Pnz 5,19; Mt 19,18.
¹⁵ Izl 20,17.
¹⁶ Usp. Izl 20,13-16; Mt 5,33; 19,18.
¹⁷ Usp. Mt 23,3; Jak 1,22; 1 Iv 3,18.
¹⁸ Usp. Mt 5,5; Ps 36,11.
¹⁹ Usp. Iz 66,2.
²⁰ Usp. Rim 12,16.
²¹ Misli se na gospodstvo Božje (grč. kiriotes), Božju veli­činu, to jest veličanstvo.
²² Pnz 1,16; Izr 31,9; usp. Iv 7,24.
²³ Usp. Sir 4,31.
²⁴ Usp. Rim 15,27.
²⁵ Usp. Ef 6,9.
²⁶ Pnz 4,2; 13,1.
²⁷ Usp. Mt 15,19.
²⁸ Rim 1,29-30.
²⁹ Rim 12,9; lPt4,3.
³⁰ Usp. Rim 12,9.
³¹ Usp. Ps 4,3.
³² Usp. Pnz 15,2.
³³ Usp. Mudr 12,6.
³⁴ Usp. Iz 1,23.
³⁵ Usp. Mt 24,4.
³⁶ Usp. Lev 14,5-6.50-52; Br 19,17; Iv 4,10-11.
³⁷ Mt 28,19.
³⁸ Mt 6,16. Izraz licemjeri koji se u novozavjetnomu go­voru odnosio na farizeje (Mt 23,13-15.23.25.27) kasni­je je označavao sve Židove.
³⁹ Tj. u srijedu i petak.
⁴⁰ Mt 6,5.
⁴¹ Mt 6,9-13.
⁴² Mt 7,6.
⁴³ Usp. Iv 14,23; Jak 4,5.
⁴⁴ Mudr 1,14; Sir 18,1; 24,8; Otk 4,11; Ef 3,9; Heb 3,4.
⁴⁵ Mt 24,31.
⁴⁶ Usp. Mt 21,9.15.
⁴⁷ Aramejski uzvik koji nalazimo u 1 Kor 16,22 i Otk 22,20 u zazivu znači “Dođi, naš Gospodine!”, a u go­voru “naš Gospodin dolazi”.
⁴⁸ Usp. 2 Tv 10.
⁴⁹ Usp. Mt 10,40; Iv 3,20.
⁵⁰ Usp. Mt 10,9-10.
⁵¹ Usp. Mt 12,31.
⁵² Ml 21,9; Ps 118,26; usp. Iv 5,43.
⁵³ Doslovno stoji da je takav kristotrgovac.
⁵⁴ Mt 10,10; usp. Lk 10,7; 1 Kor 9,13-14; 1 Tim 5,17-18.
⁵⁵ Nedjeljom.
⁵⁶ Tj. slavite euharistiju.
⁵⁷ Mt 5,23-24; 15,11-20.
⁵⁸ Mal 1,11.14.
⁵⁹ Usp. Mt 5,22-26; 18,15-35.
⁶⁰ Usp. Mt 6-7.
⁶¹ Usp. Ml 24,42 44; Lk 12,35; Mt 25,13.
⁶² Usp. Mt 7,15.
⁶³ Mt 24,24; usp. 2 Sol 2,9; Otk 13,2.13.
⁶⁴ Usp. Mt 24,10-12.
⁶⁵ Mt 24,30-31; usp. 1 Kor 15,52; 1 Sol 4,16.
⁶⁶ Zah 14,5.
⁶⁷ Mt 24,30; 26,64.