Ovo nisu laka vremena ni za koga. S neizvjesnosti se suočavamo na različitim bojišnicama, od zdravlja do financija. I pandemija vjerojatno utječe na naš osobni i obiteljski život. Tjeskoba nas čini nestrpljivima. Ta nestrpljivost stvara dodatne probleme u našim odnosima s voljenima i bližnjima, a stvara nam probleme i s nama samima, piše Aleteia.

To, dakako, nije novi problem. Ljudska narav se ne mijenja. Kroz povijest, veliki filozofi i teolozi bavili su se pitanjem kako njegovati vrlinu, poglavito strpljivost, pri suočavanju sa životnim iskušenjima.

Biti strpljivim znači suzbiti naše prve impulse, ne odati se očaju i stresu te ne izgubiti iz vida smisao života koji nadilazi težinu problema s kojima se suočavamo.

Tertulijan

Tertulijan upućuje na primjer strpljivosti koju demonstrira sam Bog. “Od početka svijeta”, Bog “prosipa svoju svjetlost na pravednike, kao i na grešnike… Podnosi nezahvalnike koji štuju idole i vlastite rukotvorine; i koji progone Njegovo ime”.

“Njegovo strpljenje neprestano izdržava požudu, pohlepu i besramno bezakonje do te mjere da, upravo zbog toga, većina u Njega i ne vjeruje jer ga ne vidje kažnjavati svijet”, pisao je Tertulijan. Isus “nije prezirao grešnike ili carinike… Liječio je nezahvalne i podnosio one koji su samo gledali i čekali. I ako se to čini malim, još je izdržao izdajicu uza sebe”.

“Za one od nas koji uživaju dar vjere, takve patnje dokazuju da je strpljivost nešto Bogu prirodno”, zaključio je Tertulijan.

Sv. Ciprijan

Ako je strpljivost “nešto što je tako od Boga voljeno, što možemo učiniti nego voljeti je, budući da je Njegova ljubav ujedno i nama preporučuje?” pitao se sv. Ciprijan.

“Sam nas Bog upozorava: ‘Ovo vam rekoh, da u meni imate mir. U svijetu ćete imati patnju. Ali, ohrabrite se: ja sam pobijedio svijet! (1 Ivan 16:33)'”, dodao je.

“Promislite, draga braćo: ne samo da strpljivost čuva ono dobro, nego njezina uspješnost seže tako daleko da odagnava sva zla”, zaključuje ranokršćanski svetac.

Sv. Augustin

“Ljudska strpljivost, koja je ispravna i hvalevrijedna vrlina, razumije se kao ono po čemu, u umnoj ravnoteži, podnosimo zlo te da, u umnoj neravnoteži, ne napustimo dobro, kroz koje dosežemo boljitak”, pisao je sv. Aurelije Augustin.

“Jer pravedno je da mi, koji smo iz naše prvotne rajske sreće zbog uporno neposlušne gladi za užicima raspušteni, kroz poniznu strpljivost nad onime što nas uznemiruje možda budemo ponovno prigrljeni”, pisao je svetac filozof.

“Božja ljubav je izlivena u naša srca”, ne našim snagama, nego “po Duhu Svetomu koji nam ju je podario. I zato od Njega dolazi i strpljivost pravednih”, isticao je Augustin. “Apostol koji hvali i ustraje u toj milosnoj ljubavi kaže da ona, pored svojih ostalih kakvoća, sve podnosi”.