KRATKO I POUČNO

Šest stvari koje možemo naučiti od svete Jelene Križarice

Danas se spominjemo svete Jelene Križarice, majke cara Konstantina i žene duboke vjere, koja se očitovala u mnogobrojnim djelima.

Jelena Krizarica

Foto: Cima da Conegliano/Wikimedia

1. Ako si strpljiv, Bog će te kad-tad nagraditi milosnim trenutkom.

2. Čak i kad te netko posrami jer misli da ima puno pravo na to, glavu i koljena sagni jedino pred Božjom veličinom, nikad pred ljudskom.

3. Ako imaš vlast, moć i novac, učini njime nešto dobro.

4. Iza svakog uspješnog muškarca stoji jedna žena. Isto vrijedi i za careve.

5. Puno putuj. To širi vidike.

5. Uza sve obveze, ne zaboravi da je smisao tvog života pronaći križ i prihvatiti ga.

mr. sc. Mladen Milić


 

Sveta Jelena rodila se sredinom III. stoljeća u Drepanumu, u pokrajini Bitiniji, a potjecala iz veoma skromne obitelji. Ako je vjerovati predaji koju spominje sv. Ambrozije, vršila je službu »stabulariae«, a to znači da se brinula za staju. Kao takvu ju je upoznao i oženio Konstancije Klor. Bit će da je bila veoma lijepa kad ju je iz tako neugledne službe odabrao za ženu onaj koji je imao šanse da postane cezar. Kad je on 293. bio stvarno imenovan cezarom, Jelena se od njega morala povući jer su državni razlozi silili novoga vladara da se oženi Teodorom, pastorkom Maksimijana Herkuleja.

I tako Jelena sve do g. 306. ostade ponizno u pozadini. No, te je godine njezin sin Konstantin naslijedio oca pa pozva svoju majku na carski dvor davši joj naslov Augusta. Njoj je omogućio slobodan pristup carskoj riznici, njezino je ime i lik dao utisnuti u kovani novac i obasuo je svim počastima što odgovaraju položaju jedne carice. Jelena je taj visoki položaj iskoristila da čini dobro. Nije podlegla onoj napasti kojoj podlegoše toliki što iz opanaka prijeđoše u papuče. Znak je to da je bila bogobojazna žena, ponizna, i da joj počasti i položaj ne zavrtješe glavom.

Euzebije Cezarejski spominje kako je za vrijeme jednog svog velikog putovanja po Istoku učinila mnogo dobrih djela kudgod je prolazila. Pritjecala je u pomoć bijednicima svake vrste. Siromasima je dijelila novac i odjeću, mnoge je zatvorenike i osuđene na prisilni rad po rudnicima oslobodila, mnoge je izbavila iz prognanstva.

Iz svega navedenoga jasno se vidi da je sveta Jelena bila žena duboke vjere, koja se očitovala u mnogobrojnim djelima. Njezina je vjera bila živa jer su je stalno pratila dobra djela. Isticala se i pobožnošću te poniznošću. Na bogoslužje bi dolazila skromno odjevena, pomiješavši se s običnim ljudima i ne tražeći u crkvi povlašteno mjesto. Siromahe je često pozivala k svome stolu i sama ih dvorila. Tu je veliku ženu resila i izvanredna razboritost.

Sveta Jelena bijaše sva prožeta izvanrednom ljubavlju prema Spasitelju pa je 326. s mnogo pobožnosti poduzela hodočašće u Svetu Zemlju, želeći obići ona sveta mjesta što ih svojim životom posveti naš Spasitelj. Tada se zauzela za gradnju bazilike rođenja u Betlehemu te uzašašća na Maslinskoj gori. Obje bazilike njezin sin Konstantin bogato nadari i dade ih raskošno uresiti.

Jedna predaja, što seže sve do pod konac IV. stoljeća, a koju spominje i sv. Ambrozije, kaže da je sveta Jelena dala kopati po Kalvariji te da je ondje pronašla Kristov križ i druge instrumente Kristove muke. Jelena je pronašla Isusov križ 326. godine. Jeruzalemski biskup Makarije savjetovao je stavljanje neizlječivih bolesnika na tri pronađena križa. Ako se dogodi čudesno ozdravljenje na dodir jednog od njih, bit će to siguran znak da se radi o Kristovu križu. Za uspomenu na taj događaj podigla je bazilike na Isusovu grobu i na mjestu pronalaska Kristova Križa.  To je bazilika Svetog groba. Ona potječe od Konstantina, no nije sigurno da ima kakve veze sa samom Jelenom.

Sveta Jelena je, bogata zaslugama i dobrim djelima, umrla u dubokoj starosti u nama nepoznatom mjestu tamo negdje između 328. i 330. godine. Tijelo joj je preneseno u Rim i ondje sahranjeno u porfirnom sarkofagu unutar okruglog mauzoleja s lijepom kupolom. Odmah poslije smrti počeli su je štovati kao sveticu. Sveti Euzebije kaže o njoj »da je zbog svoga kršćanskog života vrijedna vječne uspomene«. Sv. Ambrozije ju naziva »velikom ženom svete uspomene«. Sv. Paulin Nolanski veliča je zbog njezine velike vjere. Hodočasnici koji su dolazili u Rim na grobove mučenika s istom su pobožnošću obilazili i njezin grob. Štovanje joj je veoma prošireno kako na Istoku tako i na Zapadu. Grci je slave 21. svibnja skupa s njezinim sinom Konstantinom. Zapad kao sveticu slavi jedino nju i to 18. kolovoza. Sarkofag se svete Jelene nalazi u vatikanskim muzejima. Svetičin lik ovjekovječiše i mnogi umjetnici.

Josip Antolović SJ


MOLITVA

Bože, slavo poniznih, tvojim se darom sveta Jelena odlikovala ljubavlju i trpljenjem. Po njezinim zaslugama i zagovoru pomozi nam da trajno nosimo svoj križ i tebe vazda ljubimo. Amen.

Objavljeno: 18. kolovoza 2016.
Oglas za Klub prijatelja portala Bitno.net

Možda vam se svidi