Papa Grgur XIII., slavan po uvođenju kalendara, koji je po njemu i dobio ime, rođen je 7. siječnja 1502. kao Ugo Boncompagni u Bologni. Isprva se bavio pravom, a bio je i predavač na Sveučilištu u Bologni. Zatim je u papinskoj službi vršio razne visoke sudske i upravne funkcije, kao i diplomatske službe. Tek u dobi od 56 godina zaređen je za svećenika, a odmah i za biskupa. Nešto manje od sedam godina kasnije imenovan je kardinalom, piše povijest.hr.

Na konklavi 1572. Boncompagni je izabran za papu, a imao je tada 70 godina. Učinio je mnoga dobra djela za Crkvu i svoje suvremenike, ali ipak povijest ga je zapamtila kao po kalendaru.

Svoju znamenitu reformu izvršio je bulom Inter gravissimas, izdanom 24. veljače 1582. Znanstvenici i astronomi zaslužni za savjetovanje pape Grgura XIII. pri promjeni kalendara bili su Christopher Clavius i Aloysius Lilius. Reforma je izvršena tako da je 1582. nakon datuma 4. listopada slijedio odmah 15. listopada, čime je 10 dana preskočeno.

Razlika između dvaju kalendara je u tome što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a julijanski 100. U gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obične – osim ako su djeljive sa 400 – u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. prijestupne po julijanskom, a obične po gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između dvaju kalendara ima 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14.

Tako se ljudsko mjerenje vremena vratilo što je moguće bliže pravilnom – što bliže stvarnoj, tropskoj godini od koje se svake godine prema gregorijanskom kalendaru odstupa za 0,0003 dana što je zanemariva pogreška jer se jedan dan viška javi tek nakon više od 3000 godina.

Grgur XIII. umro je 1585. nakon kraće bolesti, u dobi od 83 godine.