Sama ideja o osnutku Franjevačke mladeži proizišla je iz duhovnog iskustva na Franjevačkom hodu u Italiji (tal. La Marcia Francescana ili skraćeno Marš). Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda u ljetnom je periodu slala svoje studente bogoslove na učenje talijanskog jezika te na Franjevački hod u talijansku franjevačku provinciju Marche. U tom Franjevačkom hodu studenti su sudjelovali četiri puta. U prvoj godini, 1989. godine, na jedanaestom Maršu u Italiji, sudjelovao je samo fra Ivica Jagodić i to sasvim slučajno.

Iduće godine, 1990., fra Ivici su se pridružili fra Mirko Vukšić i fra Željko Janjić. 1991. godine na Maršu je uz fra Smiljana Berišića sudjelovalo i šestero mladih (Andrea Mikac (danas Filić), Vanda Kraft (danas Soić), Nina Volarić, Dražen Penzar, Helena Fotak i Velimir Mikac), a 1992. godine su sudjelovali fra Smiljan Berišić, fra Dragutin Bedeničić, fra Ivan Matić, fra Ivica Jagodić i 14 mladih iz Zagreba. Nakon povratka s Hoda iste godine krenula su prva okupljanja mladih. Bila je to jesen 1992. godine. Dana 14. prosinca, u prostorijama Franjevačkoga samostana na Kaptolu 9, na drugom katu, zapisali smo: Evo, od sada možemo službeno krenuti. Prvi Franjevački hod uslijedio je u ljeto 1993. godine – od Varaždina, obilaznim putem preko sela, do Čakovca. Zatim u proljeće 1994. godine, od 29. travnja do 1. svibnja, slijedi Slet franjevačke mladosti na Trsatu pa opet u ljeto II. franjevački hod (Gorjani – Cernik, 130 km).

Već je od tada uobičajen hodogram Frame bio da se u proljeće oko 1. svibnja organizira Susret Frame na Trsatu, ljeti uoči Porcijunkulova Franjevački hod, a početkom jeseni Duhovni kapitul Frame. Prvi duhovni kapitul održan je na Sljemenu od 24. do 26. rujna 1993., a na njemu je sudjelovalo svega nekoliko bratstava: Kaptol, Klanjec, Samobor i gosti iz Italije (naši prijatelji iz talijanske provincije Marche). Na tom Kapitulu mladi iz bratstva Frame na Kaptolu, njih 21, daju svoja prva obećanja u kapeli Kraljice Hrvata. Bira se i prva predsjednica, Tina Kozjan, kao i prvo vijeće bratstva Frame Kaptol.

Takav hodogram susreta Frame ostat će nepromijenjen duži niz godina, sve do 2000. godine, izuzevši 1998. godinu, kada je Nacionalni susret umjesto na Trsatu održan u Tolisi zbog osnivanja Frame u Bosni i Hercegovini.

Na II. duhovnom kapitulu (od 23. do 25. rujna 1994.), u samostanu franjevaca trećoredaca u Odri, na kojemu je bilo prisutno oko 200 članova Frame iz 10 mjesta, 25. rujna 1994. održani su prvi provincijski izbori, odnosno izabrano je prvo Provincijsko vijeće Frame od pet članova, a prvi predsjednik bio je Davor Mavrić iz bratstva Frame Kaptol. Važno je istaknuti još jednu vrstu susreta koji su se redovito odvijali više puta godišnje, a to su susreti ili sastanci duhovnih asistenata Frame na provincijskoj razini, dok su se na nacionalnoj razini oni održavali povremeno, uglavnom u okviru nacionalnih susreta na Trsatu.

Fra Ivica Jagodić se uvijek rado odazivao na pozive braće duhovnih asistenata iz drugih provincija i predstavljao im Framu. U tim prilikama je promicao i zalagao se da sva provincijska bratstva budu ujedinjena i da djeluju organizirano, što se i postiglo stvaranjem Nacionalne središnjice. Sudjelovao je i na provincijskim susretima ili sastancima mlađe braće svećenika koji će kasnije dobiti i službeni naziv duhovnog asistenata Frame.

U tome nastojanju kao svojevrsni početak treba spomenuti sastanak provincijskih duhovnih asistenata Franjevačke mladeži koji je održan u Sinju 7. studenoga 1996., kao prvi međuprovincijski sastanak o Franjevačkoj mladeži u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a koji je nazvan Poticajnim odborom za osnivanje međuprovincijskog vijeća Frame. Tu je zaključeno da se sazove tzv. mali opći sabor Frame, kao susret svih asistenata i predstavnika mjesnih bratstava Frame iz osam franjevačkih provincija. Ovaj opći sabor Frame održan je na Kaptolu u Zagrebu 1. veljače 1997. i na njemu se raspravljalo o osnivanju i opremanju središnjice Frame svih provincija te o načinu daljnjeg rada s bratstvom Frame. Iz njega je proizišao i sastanak provincijskih duhovnih asistenata i predsjednika ili predstavnika provincija Frame koje nisu još imale provincijske izbore, koji je održan 27. lipnja 1997. u Zagrebu na Kaptolu. Razgovaralo se o prijedlogu Statuta, međuprovincijskim izborima i osnivanju civilne udruge Franjevački pokret. Svi navedeni susreti zaslužni su za osnivanje i ukorjenjivanje Frame na našim prostorima.

Sav taj početni angažman imao je svoje uporište u prvom izrađenom Nacrtu statuta Frame Oblik života. Pritom treba uzeti u obzir da je to još uvijek vrijeme prije preustroja ili regionalizacije Franjevačkoga svjetovnog reda.

Dok se radilo na takvom ustrojstvu Frame koje bi imalo objedinjeno djelovanje, ipak najvažniju ulogu pri osnivanju Frame imala su okupljanja i susreti Frame. Prvi susret mladih pod nazivom Slet mladosti na Trsatu bio je od 29. travnja do 1. svibnja 1994., a svi su se ostali nazivali Susretima Franjevačke mladeži. Prva dva susreta Frame na Trsatu bila su u provincijskom okviru, ali su svi ostali, od trećega nadalje, bili već međuprovincijski jer su dolazili mladi iz cijele Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Na nekim susretima bilo je čak i do 1500 mladih. Spavali su u dvjema osnovnim školama na Trsatu. Susreti na Trsatu doprinosili su ubrzanom procvatu Frame, jer su održavani s puno dinamike, sa snažnim popratnim dojmovima. Popraćeni snažnom dinamikom susreta na Trsatu, na Franjevačkim hodovima te na duhovnim kapitulima, bratstva su se širila i jačala u svakom pogledu.

Iz godine u godinu rađalo se uvijek nešto novo, stvarale su se pjesme, CD-i, videokazete, brojne predstave, mjuzikli, igrokazi i još mnogo sličnih stvari, od kojih su se neke i objavljivale kao pomoć životu i djelovanju Frame u bratstvima. Svako bratstvo u svojem manjem ili većem mjestu postaje prepoznatljivo po svom djelovanju u različitim inicijativama i predstavama, a osobito za siromašne u Caritasu. Jednostavno, bratstva su pratila znak vremena. Sva su se ta iskustva dijelila na našim susretima, koji su pak postajali sve brojniji i brojniji – po bratstvima, te mladima na mjesnoj, provincijskoj i nacionalnoj razini.

Susret Frame prvi je put održan izvan Trsata na inicijativu drugih provincija, i to u Bosni, u Tolisi, od 27. do 31. svibnja 1998. na temu Bit ćete mi svjedoci (Dj 1,8), na kojem je sudjelovao i tadašnji general Reda manje braće fra Giacomo Bini. Došlo je oko 1000 mladih. Frama je tada ušla u Bosnu na velika vrata. Hercegovačka je provincija sa svojim bratstvima već ranije, i to u velikim grupama, sudjelovala na Trsatu od 1995. godine. Mladi koji su dolazili kao bratstvo na Trsat bili su nam jamstvo ne samo da neko bratstvo doista postoji, nego da će nakon Trsata to bratstvo biti ojačano i da će se razvijati.

Nakon nacionalnog susreta u Tolisi, Nacionalna središnjica, zajedno s duhovnim asistentom franjevačke provincije Bosne Srebrene, fra Josom Oršolićem, organizirala je prvi festival duhovne glazbe u Bosni pod nazivom Framafest u Sarajevu 21. studenoga 1998.

I Franjevački su hodovi od samih početaka imali nakanu postati međuprovincijski, no to je devedesetih godina bilo teže izvesti – trsatski su susreti Frame bili puno otvoreniji i lakši. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda nudila je iskustvo Franjevačkoga hoda i drugim provincijama, npr. Provinciji Bosne Srebrene i Hercegovačkoj provinciji, te drugim obedijencijama (poput franjevaca konventualaca).

Prva nacionalna skupština Frame održana je 25. listopada 1997. u samostanu franjevaca kapucina u Karlobagu, a za prvoga nacionalnog predsjednika izabran je Dario Brigić. Iako je već velikim dijelom Nacionalna središnjica započela svoje djelovanje, od tada ona i službeno nastavlja svoj rad. Za ono vrijeme, ured Nacionalne središnjice bio je izvrsno opremljen, a uredu se od samih početaka na raspolaganje stavio Stjepan Kelčić, kojemu će se kasnije pridružiti i Helena Brigić.

Nacionalna središnjica koordinirala je djelovanje Frame, organizirala susrete te provodila brojne aktivnosti i inicijative, a osobito je bila aktivna u izdavačkoj djelatnosti, počevši s prvim nacrtom statuta Frame Oblik života i pjesmaricom Služite Gospodinu u veselju. Sav rad i djelovanje Frame od osnutka pratio je časopis Tau – list Franjevačke mladeži. U uredu Nacionalne središnjice Frame pripremao se Susret – tjedni katehetski listić za vjeroučitelje i katehete te brojna izdanja usmjerena prema mladima, a najznačajnije djelo je katehetski priručnik za odgoj mladih u vjeri Ja izabrah vas.

Budući da je Nacionalna središnjica stalno nešto organizirala i objavljivala, tražio se način kako doći do svog pečata i žiro računa. To je tada riješeno osnivanjem udruge Franjevačke mladeži jer se to nije moglo riješiti u okviru OFS-a. Ta udruga kasnije je ugašena, ali je poslužila svojoj svrsi.

Na redovitom godišnjem plenarnom zasjedanju Vijeća franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini održanom 27. siječnja 1997., Vijeće je podržalo inicijative i djelovanje kao novonastali pokret mladih. Doista, Frama je tada već uživala veliki ugled među franjevcima i franjevkama – mnogi su u Frami vidjeli dobar model pastorala mladih, a ujedno i budućnost u redovničkim zajednicama i u OFS-u, donoseći novu energiju i polet Franjevačkome svjetovnom redu. Tada je bilo dovoljno samo predstaviti sve ono što se do tada radilo jer je Frama već imala jasan oblik postojanja.

Od toga sastanka može se reći da je Frama dobila svoju legitimnost u svim franjevačkim provincijama, i kod braće franjevaca i kod sestara franjevki, a od tada je uslijedila i financijska podrška svih provincijala i provincijalki.

Za vrijeme II. nacionalne skupštine Franjevačke mladeži i Nacionalnog kapitula Franjevačkoga svjetovnog reda u Taboru u Samoboru 10. listopada 1998. potpisana je Zajednička izjava o suradnji Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži Crkve u Hrvata s ciljem unapređenja međusobnih odnosa ovih dvaju bratstava. Tom prigodom Franjevački svjetovni red potvrdio je i Statut Frame Crkve u Hrvata.

Godine 2000. Nacionalna središnjica organizirala je odlazak na Svjetski susret mladih u Rim, gdje je bio organiziran i Svjetski susret Frame. Mladi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine sudjelovali su s osam autobusa.

Ove navedene stvari predstavljaju važne elemente u osnivanju Franjevačke mladeži. Kroz 30 godina Franjevačke mladeži izmijenile su se mnoge generacije, veliki dio njih su danas obiteljski ljudi kojima je usađena evanđeoska duhovnost. Lijepo ih je vidjeti, čuti i susresti, osobito njihovu djecu koja su danas Glasnici velikoga Kralja i mladi u Franjevačkoj mladeži.

Izvor: Monografija: 30 godina franjevačke mladeži u Hrvatskoj