Povijest vinogradarstva i vinarstva u banjolučkom kraju

Vinogradarstvo i vinarstvo u banjolučkom kraju prisutno je već više stoljeća. Prema pisanim dokumentima već od godine 1555. Tako u zapisu iz godine 1587. stoji i ovo „… za moj vinograd koji se nalazi ispod pećine i koji iznosi 5 dunuma”. U zapisu iz godine 1665. može se pročitati i ovo ,,… u podnožju Starčevice izdašno rastu kajsije, breskve i gaje se vinogradi”. Starčevica je danas gradsko naselje grada Banje Luke.

U zapisima katoličke župe Ivanjska iz 19. stoljeća nalazi se i tekst u kojem stoji da domaći seljaci proizvode kvalitetno misno vino. Znatno unaprjeđenje vinogradarstva i vinarstva donijeli su doseljenici iz Italije i Njemačke. Oni su naseljavali Lijevča polje i blage padine planine Kozare. Svojim radom oplemenili su te prostore i učinili ih pogodnim za život. Prije njih na tom području prostirale su se bujne i nepregledne šume.

Početkom 20. stoljeća Anton Hangi u svojim zapisima donosi i ovo: ,,… kada su ovamo došli neki doseljenici iz Austro-ugarske monarhije, a napose tirolski Talijani i Nijemci, te naselili jedni Rovine i Mahovljane, a drugi Maglajane, stala je kultura vinove loze u ovome kraju sve to bolje napredovati … „Bosanski glasnik“ godine 1918. nabraja neke obitelji u Mahovljanima koji su bili ,,znatniji i poznatiji vinogradari”.

Poseban zamah razvoju vinogradarstva, ali ne samo vinogradarstva, dali su trapisti, katolički redovnici, svojim dolaskom u banjolučki kraj godine 1869. te svojim kasnijim djelovanjem na tom području. Oni su u svakom pogledu ljudske djelatnosti oplemenili ovo područje, pa tako i vinogradarstvo i vinarstvo. Samostan i gospodarske zgrade sagradili su u Delibašinu Selu nedaleko od Banja Luke. Na tom području zasadili su i vrlo veliki vinograd, koji je njima nakon Drugog svjetskog rata oduzet i u kratkom vremenu uništen.

Kako je posađen novi vinograd u Mahovljanima

Banjalučka biskupija, kao duhovni i pravni slijednik redovnika Trapista, u nastojanju da sačuva bar nešto od njihove bogate materijalne baštine, godine 2003. podiže veliki vinograd na svom imanju u Mahovljanima. Materijalnu i stručnu pomoć za taj veliki projekt Biskupiji pruža poznata vinogradarska i vinarska kuće ,,La Vis” iz Trenta (Italija). Njihovi stručnjaci i idućih godina prate i pomažu razvoj ovog vinograda. Po njihovim stručnim naputcima zasađene su dvije vrlo plemenite sorte vinove loze: rajnski rizling i cabernet sauvignon, koje daju vrlo kvalitetna vina. Danas je vinograd u sastavu Poljoprivredne zadruge „Podrumi banjolučke biskupije”.

Foto: Facebook Biskupijski podrumi

Kvalitetno vino u ovom vinogradu nije samo zbog odabira plemenitih sorti, već i zbog odabira područja na kojem se vinograd nalazi. To je područje s blagim brežuljcima na kojima vladaju posebni ekološki uvjeti, koji jamče čista i kvalitetna vina. Vinograd je daleko od područja s teškom industrijom, a čistoća tla i stalno strujanje čistog zraka doprinosi njegovoj ekološkoj kvaliteti.

Pojavljuju se prvi problemi

Banjolučka biskupija, odnosno Poljoprivredna zadruga ,,Podrumi banjolučke biskupije” nastoje unapređivati razvoj vinograda i proizvodnju vina u skladu s ekološkim standardima i stručnim uputama. No, kako biskupija tako i naša poljoprivredna zadruga, živimo i razvijamo se isključivo pomoći donacija dobrih ljudi diljem svijeta. U nedostatku sredstava, a nakon sadnje vinograda, podigli smo montirani šator kao privremeno rješenje za proizvodnju i čuvanje vina. Slijedile su godine skupljanja sredstava za izgradnju čvrstog i kvalitetnog podruma i u toj nakani smo uspjeli tijekom 2019 ali samo djelomično. Podignuta je konstrukcija i nestalo je sredstava za njegov završetak. Počela je 2020. godina koja je donijela koronu, a nama nove probleme. I ona minimalna količina proizvedenog vina koju je naš vinograd davao, ostala je neprodana, zarobljena u šatoru podložnom velikim temperaturnim promjenama. Agonija se nastavila i tijekom 2021 godine jer se nastavila i korona kriza. Uslijed loših uvjeta skladištenja, vino je izgubilo na kvaliteti i generiralo velike gubitke uz već postojeću lošu situaciju. Vino koje smo imali od tri berbe morat ćemo pretvoriti u destilat, a i za to trebaju sredstva.

Iseljavanje mladih volontera

Početkom ove godine uspjeli smo skupiti novčana sredstva da uredimo (obrežemo) vinograd s plaćenom radnom snagom i tu je sve stalo. Novaca, kojima smo trebali osigurati sredstva za zaštitu i gnojivo, nismo imali. Kad je vegetacija krenula loza se nije zaštitila, a rad na njenom uvezivanju nije bio moguć. Dvoje zaposlenih 38.000 loza nije moglo obraditi. Na našem prostoru su nestali mladi koji su nekada pomagali volonterski. Sredstva za sezonsku radnu snagu lokalnog stanovništva nije bilo. Preostalo nam je jedino da reagiram apelom za pomoć preko katoličkih medija. Uputili smo i stotine mailova i poruka raznim katoličkim udrugama i molitvenim zajednicama, osobito zajednicama mladih, i odaziv je bio razočaravajući.

Foto: Facebook “Biskupijski podrumi”

Na sreću, našem pozivu se odazvala lokalna firma koja nam je dala sredstva za zaštitu s većom odgodom te nekoliko dobročinitelja koji su i novčano pomogli. U međuvremenu smo spašavali vino iz 2021 godine prilikom čega su nam stradali glavni dijelovi filtera i u obje pumpe te generiralo nove troškove. Dijelovi za popravke čekaju na isporuku tek nakon plaćanja i tu smo opet blokirani. Uz to se vuku još računi od posljednje prerade vina i rezidbe tako da smo totalno pred zidom.

“Zaista trebamo pomoć dobrih ljudi velikog srca”

Završili smo dvije trećine hitnih radova u vinogradu i pale su nam dvije kiše. Ono što je uređeno smo zaštitili, a ostatak bi trebalo što hitnije urediti da se stavi zaštita. Zbog nedostatka volontera koje smo očekivali, prisiljeni smo riskirati i unajmiti nekoliko radnika s vjerom da će nam se javiti još dobročinitelja koji će nam pomoći da platimo te radnike. Oni će ovaj tjedan završiti, samo ne znam hoćemo li mi skupiti novce za njih.

Zaista, zaista trebamo pomoć dobrih ljudi velikog srca, osobito onih koji vode porijeklo oz naše biskupije, da odvoje neki makar i simbolični iznos da prebrodimo ovu krizu. Naši ukupni preostali troškovi potrebni da stanemo na noge su cca 12.000 KM (oko 6.000 EUR) i molimo dobre ljude da otvore svoja srca.

Vinogradi koji imaju budućnost

Ova kriza je trenutna jer imamo nešto spašenog vina i nešto što pretvaramo u likere tako da ćemo početi prihodovati već za mjesec dana. No, dugoročno radimo na projektu Međunarodnog centra za mlade sa smještajnim kapacitetima upravo na ovom našem vinogradarskom brijegu i on će pridonijeti stabilizaciji našeg poslovanja. Uz duhovne susrete i ekumensko-međureligijski dijalog mladi će dati i svoj doprinos u volontiranju pa će ovakve situacije u kojima smo se našli biti prošlost. Dogovara se i suradnja s poljoprivrednim i tehnološkim fakultetom u Banjoj Luci pa će i studenti dati svoj doprinos.

Foto: Facebook “Biskupijski podrumi”

Uz projekte Europske unije za pograničnu suradnju planiramo obnoviti našu dotrajalu  mehanizaciju i opremu, kao i dovršetak podruma s uređenjem pristupa te župne crkve.

Naš vinograd i cijeli posjed nudi dugoročnu mogućnost financiranja naše osiromašene biskupije kojoj je potrebna bilo kakva samoodrživost ali kako se vidi iz izloženoga, nedostaje nam sve navedeno da se ta mogućnost započne ostvarivati. Nadamo se da će dobri ljudi prepoznati naše nužne potrebe te nam pomoći da ovaj naš projekat privedemo konačnoj svrsi – pomaganju života naše biskupije te otvaranju vrata za mnoge druge socijalne programe koje ćemo kao Crkva i te kako kvalitetno provoditi.

Svi vi koji želite pomoći ,,Podrumima banjolučke biskupije” u nastavku objavljujemo brojeve računa.

Račun u Bosna i Hercegovina

Primatelj: Banjolučka biskupija, Kralja Petra I., 80, Banja Luka

Svrha: Pomoć za obnovu vinograda

IBAN: BA391549995000247427

SWIFT: UPBKBA22

Račun Hrvatska

Primatelj: Banjolučka biskupija, Kralja Petra I., 80, Banja Luka

Svrha: Pomoć za obnovu vinograda

IBAN: HR2723400091170017041

SWIFT: PBZGHR2X

Kontakt vlč. Ilija: +387 65 806 090 ili facebook/instagram: Biskupijski podrumi

Foto: đakon Ilija Jelić, Karl von Habsburg i biskup Franjo Komarica