Svjetskim medijima posljednjih se dana proširila priča da je jedan od najpoznatijih nogometaša, Liverpoolov Mohamed Salah, donirao 3 milijuna egipatskih dolara obiteljima žrtava stradalih u požaru u koptskoj crkvi u Gizi.

Podsjećamo, požar je izbio u nedjelju tijekom liturgije u crkvi svetog Merkurija (u arapskom svijetu poznatog kao Abu Sefein) odnijevši pritom živote 41 osobe, među kojima 18 djece. Prvi rezultati istrage kao uzrok tragedije navode kvar na električnim instalacijama.

Informaciju o donaciji prvi je na svom Twitter profilu objavio egipatski televizijski voditelj Ibrahim Abdel Gawad, nakon čega su je preuzeli brojni sportski mediji i britanski tabloidi poput Mirrora.

Dodatnu težinu navodima dala je činjenica da je nogometaš, također na Twitteru, izrazio sućut žrtvama požara te da je i inače poznat po izdašnim donacijama ljudima i institucijama u potrebi.

No neki su ipak izrazili sumnju u istinitost informacije.

Već je u prvim izvještajima dolazilo do razilaženja te su neki mediji pisali da je Salah donaciju uplatio obiteljima žrtava dok su drugi, poput tabloida The Sun, objavili da su novci dani za popravak crkve.

Također, portal Cairo24 prenio je Facebook status parlamentarnog zastupnika specijaliziranog za koptska pitanja Imaha Khalila, koji je negirao da je ikakva donacija uplaćena. Khalil je u napisu pohvalio Salahov iskaz sućuti, ali i dodao kako nogometaš “nije donirao žrtvama”.

Portal Egyptian Streets, koji vijesti iz Egipta donosi na engleskom jeziku, objavio je u utorak 16. kolovoza kako je također kontaktirao Khalila te je ovaj potvrdio da Salah “do sada” nije uplatio donaciju. Pregledom kasnijih Khalilovih statusa na Facebooku te arhive vijesti na portalu Egyptian Streets, nismo pronašli nove informacije o ovom slučaju.

Nogometaš i njegovi predstavnici, pak, nisu potvrdili, ali ni demantirali vijest o uplaćenoj donaciji koja bi u našoj valuti iznosila oko milijun i 160 tisuća kuna.

Bez njegove potvrde, ili potvrde egipatskih državnih i crkvenih vlasti, prava istina neće se moći doznati. Do tada ovo neodoljivo podsjeća na već viđene “fake-news” lance koje je u svojoj hvaljenoj knjizi “Flat Earth News” opisao poznati britanski novinar Nick Davies.

‘Špranca’ obično izgleda ovako: jedan izvor ili medij objavi određenu informaciju koju onda, bez dodatne provjere, preuzme drugi čime se stvara lanac medija koji objavljuju identičnu vijest pozivajući se na isti izvor ili jedni na druge. Pošast, koju je Davies detektirao u britanskim medijima, posebno se proširila u vrijeme internetskog novinarstva, ovisnog o brzini i “prepisivanju” te nezainteresiranog za ulaganje u “fact-checkere”, tj. osobe koje provjeravaju informacije iznesene u člancima.

Bez obzira na istinitost, ova vijest može nas potaknuti da sami doniramo onima koji su u potrebi, kao i da pažljivije primamo informacije koje nam pružaju mediji, ali i ljudi u našoj okolini.