Donosimo nekoliko stvari koje bi vas mogle zanimati o Crkvi u Tajlandu i Japanu – državama koje će posjetiti Papa

Kršćanstvo je u nekadašnji Sijam stiglo s portugalskim misionarima u 16. i 17. stoljeću. Isusovci su tada otvarali prve samostane, škole, internate i crkve. Godine 1669. papa Klement IX. utemeljio je Apostolski vikarijat Sijam pa je 350. obljetnica toga događaja ujedno povod posjeta pape Franje Bangkoku od 20 do 22. studenoga, kojim će se obilježiti i 50. obljetnica uspostave diplomatskih odnosa Kraljevine Tajland i Svete Stolice godine 1969.

Katolici u Tajlandu okupljeni su u 11 dijeceza s više od 400 župa. Nadbiskup glavnoga grada Bangkoka, kojega je Papa 2015. pozvao u Kardinalski zbor, je Francis Xavier Kriengsak Kovitvanij (70). Njegov je predšasnik Michael Michai Kitbunchu (90) osamdesetih godina protekloga stoljeća bio prvi Tajlanđanin imenovan kardinalom.

Katolička Crkva u Tajlandu ima pred sobom različite izazove u različitim dijelovima kraljevine. Tako su biskupije Chiang Rai i Chiang Mai na sjeveru zemlje, gdje živi brojno stanovništvo koje je stoljećima pristizalo iz današnje Kine, Vijetnama i Mjanmara snažno prožete misionarskim djelovanjem. U metropoli Bangkok katolištvo je duboko ukorijenjeno u tajlandski kontekst i pred njim su izazovi budističke tradicije, mješovitih brakova i nacionalizama. Istodobno su odnosi s predstavnicima budizma vrlo važni za mjesnu Crkvu, koja ocjenjuje da počivaju „na međusobnom poštovanju“.

Premda se Papinu posjetu raduju i ilegalni useljenici u Tajlandu njima se ne preporučuje dolazak na misu sa Svetim Ocem. Naime, 1500 pakistanskih izbjeglica katolika mogu biti uhićeni na putu na misno slavlje. Prema riječima voditelja Isusovačke službe za izbjeglice u Bangkoku Louiea Bacomoa tajlandska policija ne priznaje osobne dokumente koje izdaje UNHCR, agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice, pa im savjetuju da ne sudjeluju na velikim događanjima na kojima su pojačane sigurnosne mjere.

Više od 94% Tajlanđana deklarira se budistima/Foto: ผู้สร้างสรรค์ผลงาน/ส่งข้อมูลเก็บในคลังข้อมูลเสรีวิกิมีเดียคอมมอนส์ – เทวประภาส มากคล้าย via Wikimedia Commons

Katolička Crkva u Japanu

Premda kršćanski misionari u Japanu imaju dugu povijest, danas je samo oko jedan posto od 127 milijuna japanskih građana, dakle najviše milijun osoba, kršćanske vjeroispovijesti. Zamisao jednoga i svemogućega Boga daleko je od tradicionalnih religijskih predodžbi šintoizma i budizma. Od dosadašnjih 62 japanska premijera samo se njih sedam deklariralo kršćanima, posljednji je bio katolik Taro Aso godine 2009.

Kršćanska misionarska povijest počinje s isusovcem sv. Franjom Ksaverskim koji na jugozapad Japana stiže godine 1549. No, u razdoblju Edo – samoizolacije Japana (1600-1853) kršćanstvo je bilo zabranjeno i strogo kažnjavano od 1614. do 1873. Nakon ponovnoga otvaranja zemlje u vjerskom kontekstu većina od malobrojnih preostalih tajnih kršćana priznavala se katolicima. Godine 2017. desetak tajnih kršćanskih mjesta štovanja iz prefektura Nagasaki i Kumamoto stavljeno je na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine. Trenutačno Katolička Crkva u Japanu ima oko 440.000 registriranih članova, pritom se broje samo oni s japanskim državljanstvom. Broj katolika među inozemnim radnicima pristiglima iz Filipina, Koreje i Brazila procjenjuje se na više od pola milijuna i dalje raste. Većina inozemnih radnika u Japanu ima privremene dozvole za rad budući da se dozvala boravka na neodređeno vrijeme izdaje tek nakon deset godina provedenih u zemlji.

U Japanu su katolički vjernici okupljeni u oko 850 župa u 16 biskupija, među njima tri nadbiskupije – Tokio, Nagasaki i Osaka. Nadbiskup glavnoga grada je od godine 2017. o. Tarcisius Isao Kikuchi (61), verbit. Nadbiskup Osake je nekadašnji biskup u Hirošimi kardinal Thomas Manyo Maeda (70), potomak tajnih kršćana iz razdoblja Edo. Predsjednik Japanske biskupske konferencije je nadbiskup Nagasake Mitsuaki Takami (73).

U Japanu su uvijek suživjele različite religije, najvažnije od njih su šintoizam i budizam, a većina Japanaca istodobno pripada i jednoj i drugoj pa ga karakterizira sinkretizam. Službene statistike navode da su oko 85 posto Japanaca budisti i istodobno više od 90 posto njih šintoisti. Japanski budizam sastavljen je od raznih škola i usmjerenja, a najpoznatiji je zen budizam. U japanskoj religiji očiti su kineski utjecaji kroz daoizam i konfucionizam koji su šintoizam i budizam preuzeli i integrirali. Sredinom 19. stoljeća počele su se širiti tzv. nove religije, često promičući mješavinu šintoizma, budizma i drugih svjetskih religija. Trenutačno u zemlji djeluje oko 300 takvih vjerskih zajednica.

Katedrala Blažene Djevice Marije u Tokiju/Foto: Morio via Wikimedia Commons

Dodatne zanimljivosti

Misnice za Papu, biskupe i svećenike koje će nositi na dvije otvorene mise u Tajlandu izrađuju sestre misionarke od tajlandske svile izvezene tajlandskim motivima, izvijestili su iz Ureda za medije za Papin posjet Tajlandske biskupske konferencije.

Misnica za veliku misu na stadionu u Bangkoku 21. studenoga je zlatne i bijele boje koje simboliziraju čistoću i radost. Za misu u katedrali u Bangkoku 22. studenoga, na blagdan djevice i mučenice sv. Cecilije, izabrana je crvena boja kao simbol krvi prolivene iz ljubavi prema Gospodinu. Dvanaest krojačica radi deset sati dnevno kako bi liturgijsko ruho – ukupno više od 200 misnica – bilo zgotovljeno na vrijeme, ističe se u priopćenju.

Kao što je naš portal već pisao, Papa će se u Tajlandu voziti u novom papamobilu na električni pogon, Nissanu bijele boje, koji prema njegovoj želji da bude blizak puku nema neprobojna stakla.

Raspored Apostolskog pohoda Tajlandu i Japanu možete vidjeti OVDJE.

*Pročitajte više: Papa Franjo bi se u Japanu trebao susresti sa zatvorenikom koji je 48 godina čekao smrtnu kaznu

Novi papamobil za apostolski pohod Tajlandu/Foto: Facebook – Pope Visit Thailand

IKA | Bitno.net