Prof. dr. Roko Mišetić, demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, objasnio je kako je došlo do toga da je 157 383 stanovnika Republike Hrvatske koji se smatraju katolicima smješteno u kategoriju “ostali kršćani”.

U razgovoru za novi broj Glasa koncila Mišetić je objasnio kako se metodologiju vezanu za vjersku pripadnost može promatrati s tri aspekta, te kako svaki sadrži određenu manjkavost koja je posljedično dovela do značajnijeg pada broja katolika od stvarnoga.

Prvi je aspekt definiranja pitanja u popisnom upitniku. “Tu se može reći da su pitanja ’19. Vjera’ i ’20. Vjerska zajednica’ legitimno i korektno postavljena”, kaže Mišetić, no napominje kako je trebalo “jasno i nedvosmisleno definirati koje kategorije zadovoljava odgovor na 19. pitanje ‘Vjera’, a koje na 20. pitanje ‘Vjerska zajednica’, te da pri tome “ni jedna kategorija nije smjela ispuniti odgovor na oba pitanja”.

Upravo zato što se spomenuto preklapanje kategorija dogodilo, drugi problematični aspekt bio je taj što je osoba koja je ispunjavala upitnik “dovedena u nedoumicu kako će unijeti odgovore na pitanja kada su joj ponuđeni isti odgovori u obje kategorije”.

“Stoga i ne čudi”, kaže Mišetić, “da je dio odgovora bio da osoba pripada kršćanskoj vjeri i rimokatoličkoj vjerskoj zajednici.”

Hrvatski demograf ističe da je, kad se zbrka već dogodila, DZS trebao propuste popraviti u postupku kontrole prije objave rezultata, ali to se nije dogodilo.

“Moram priznati da mi pomalo nespretno djeluje njihovo kruto stajalište i inzistiranje da se osobe koje su popisane kao kršćani (19. pitanje) i rimokatolici (20. pitanje) kategoriziraju u skupinu ‘ostali kršćani’ iako je osoba vrlo jasno iskazala svoju vjersku pripadnost Rimokatoličkoj Crkvi”, rekao je Mišetić.

Dodaje kako smatra da temeljni uzrok neispravljanja pogreške nije želja da se manipulira podacima nego “nefleksibilnost u izračunu rezultata popisa”.

Kada bi se ukupnom broju stanovnika koji su se izjasnili kao katolici (78,97% posto) dodao broj onih koji su po pitanju vjere zapisani kao “ostali kršćani”, a po pitanju “vjerske zajednice” kao pripadnici Rimokatoličke Crkve, došlo bi se do brojke od 83,04% katolika, čime bi se, smatra Mišetić, došlo “do realnijeg broja katolika u vrijeme popisa 2021.”.