Britanski časopis The New Scientist posvetio je posebno izdanje temi Boga. U njemu se zaključuje: „U našem prosvijećenom svijetu Bog je još uvijek sveprisutan… jer, sviđalo se to nama ili ne, religijsko uvjerenje ukorijenjeno je u prirodu čovjeka“.

Jedan od autora, Ara Norenzayan, socijalni psiholog sa sveučilišta British Columbia, tvrdi da je religija ključ civilizacije, tj. ono što je sačuvalo jedinstvo raznolikog društva, i ima najveći udio u povijesti čovječanstva.

Psiholog Justin L. Barett piše u svom članku da se većina ljudskih bića rađa kao vjernici, prirodno skloni traženju zanimljivih tvrdnji i religioznih objašnjenja: „Tek rođena djeca počinju tražiti smisao svijeta koji ih okružuje. Djeca se rađaju kao vjernici jedne tzv. ‘naravne religije’- imaju jake urođene tendencije prema religioznosti, no te ih tendencije nužno ne trebaju usmjeravati prema nekakvom religijskom uvjerenju“.

Psiholog također opovrgava teoriju da je vjerovanje u Boga identično vjerovanju u Djeda Božićnjaka ili Zubić Vilu: „Sličnost nestaje kada shvatimo da mnoge osobe počinju vjerovati u Boga u odrasloj dobi. Ljudi ne počinju vjerovati u Djeda Božićnjaka u odrasloj dobi“.

Ostali znakovi ponovnog otkrivanja vjere u anglofonskom svijetu

Časopis Wall Street Journal nedavno je objavio istraživanje o porastu broja svećeničkih zvanja u SAD-u. U članku piše da 407 zaređenih svećenika nema porijeklo iz tradicionalnih katoličkih uporišta poput Newarka ili Philadelphije, nego iz gradova kao što su Washington i Chicago. Sjemenište u Bostonu, kojemu je 2003. prijetilo zatvaranje, moralo je odbiti nekolicinu kandidata zbog manjka slobodnih mjesta. Novo sjemenište bit će izgrađeno u gradu Charlotte u Sjevernoj Karolini dok će u Washingtonu biti prošireno.

Istraživanje pokazuje da novi svećenici uglavnom dolaze iz biskupija kojima upravljaju biskupi vrlo gorljivi u vjeri i apostolskom radu. S druge strane, katolička je populacija dosegla brojku od 77,8 milijuna (g. 1980. bilo je 50 milijuna katolika), pa svećenika nikad dovoljno. Još je zanimljivije primijetiti kako su staru generaciju tzv. progresivaca, kritičara nekih aspekata doktrine, zamijenili mladići i djevojke koje je privuklo bezvremensko učenje Crkve.

Crkva

Zanimljivo je uzeti u obzir jednu studiju sa Sveučilišta Georgetown koja je pokazala da su današnji muškarci i žene koji se odlučuju za posvećeni život mlađi i učeniji od onih u prošlosti. Godine 2011.većina ispitanika izjavljuje da je prvi put osjetila poziv između svoje 17. i 19. godine. Gotovo 60% njih ima najmanje jednu diplomu.

Vjera koja je unaprijedila znanost

O temi odnosa znanosti i vjere zanimljiv je članak Petera Harrisona sa Sveučilišta Queensland, člana australske Akademije humanističkih znanosti, koji je za časopis ABC naglasio da nije istina da se znanost suprotstavlja vjeri: „Veza između znanosti i ateizma je nešto što bi zaprepastilo začetnike moderne znanosti. Poznato je da su ključne figure u znanstvenoj revoluciji 17. st. imale jasna vjerska uvjerenja“.

Teistička uvjerenja, nastavlja poznati australski povjesničar, bila su sastavni dio njihovih znanstvenih istraživanja i dala su osnovni metafizički temelj modernoj znanosti, te dodaje: „Tragovi teoloških uvjerenja ovih pionira moderne znanosti mogu se također pronaći u zajedničkoj pretpostavci da postoje zakoni prirode koje znanost može otkriti“.

Stefano Grossi Gondi | www.documentazione.info

I.V. | Bitno.net