Objavljena je pobudnica Querida Amazonia/Foto: Update Images/ShutterstockSveta Stolica objavila je danas novu apostolsku pobudnicu pape Franje “Querida Amazonia” (hr. Draga Amazonija), dugoiščekivani osvrt na Sinodu o Amazoniji.

Dokument je podijeljen u četiri poglavlja, tj. “sna” koje Amazonska regija inspirira u Svetom Ocu: društveni, kulturalni, ekološki i eklezijalni.

Papa u uvodu pobudnice ističe kako neće “ulaziti detaljno u sva pitanja” koje je otvorio Završni dokument Sinode o Amazoniji, niti želi taj tekst “zamijeniti ili duplicirati”.

“Želim samo predložiti kratak okvir za razmatranje koje se konkretno može primijeniti na život Amazonske regije”, poručio je.

Sveti Otac dodao je u točki 3. kako novim dokumentom želi službeno predstaviti Završni dokument te je pozvao vjernike da ga pročitaju u cijelosti.

Vjerojatno najiščekivaniji segment pobudnice Querida Amazonia – ređenje oženjenih muškaraca za svećenike na području Amazonske regije – ne spominje se eksplicitno u tekstu, iako je većina sinodskih otaca poduprla taj prijedlog te se isti našao u Završnom dokumentu Sinode.

U dokumentu se općenito ne spominju riječ “celibat” niti izraz “viri probati” (tzv. vrsni muževi), no Sveti Otac ističe kako se “moraju pronaći načini” da se narodima Amazonije osiguraju euharistija i sakrament pomirenja.

Pritom u točki 90. Sveti Otac poziva “sve biskupe, osobito one iz Latinske Amerike” da promiču molitvu za svećenička zvanja, ali i da budu “velikodušniji u ohrabrivanju onih koji pokazuju misionarski poziv da izaberu Amazonsku regiju”.

Istaknimo i kako u popratnoj fusnoti (132) papa Franjo latinoameričkom kleru i episkopatu upućuje svojevrsnu kritiku: “Vrijedi zabilježiti da, u nekim zemljama Amazonskog bazena, više misionara ide u Europu ili Sjedinjene Američke Države nego što ih ostaje pomagati vlastitim vikarijatima u Amazonskoj regiji.”

Što se tiče još jedne teme koja je probudila žestoke rasprave tijekom Sinode – pitanje žena svećenica i đakonisa – Sveti je Otac istaknuo kako ne smijemo “ograničiti svoje razumijevanje Crkve na njezine položajne strukture”.

“Takav redukcionizam doveo bi nas do vjerovanja da će se ženama omogućiti bolji status i mogućnost sudjelovanja u Crkvi samo ako im se dopusti pristup Svetom redu. No taj bi pristup zapravo suzio našu viziju: doveo bi nas do toga da klerikaliziramo žene, umanjimo značajnu vrijednost onoga što su već postigle te suptilno učinimo njihove neophodne doprinose manje učinkovitim”, stoji u posebnom potpoglavlju posvećenom ženama (točke 99. – 103.).

U nastavku teksta donosimo kratki pregled svakog od četiri poglavlja Pobudnice.

Društveni san

Prvo poglavlje pobudnice naziva “Društveni san”, bavi se pitanjem podizanja kvalitete života ljudi u Amazoniji, s posebnim naglaskom na pomoć siromašnima i borbu protiv “nepravednosti i kriminala”.

Papa je kritizirao štetu koju nanose oni koji neprimjereno iskorištavaju prirodne resurse, tjeraju domoroce na napuštanje domova, vrše seksualna iskorištavanja te se bave krijumčarenjem droge.

“Trebamo osjetiti gnjev kojeg je osjetio Mojsije, kojeg je osjetio Isus, kojeg je osjetio Bog vidjevši nepravdu”, napisao je Papa dodavši kako bi razina nepravde i iskorištavanja počinjenih u Amazoniji u proteklom stoljeću trebali “izazvati duboko gađenje”.

Sveti Otac je primijetio kako i pojedini misionari “nisu uvijek uzimali stranu potlačenih”, te pozvao na oprost naglasivši da je moguće “nadvladati različite kolonijalne mentalitete”.

Papa poglavlje zaključuje pozivajući na dijalog, prvenstveno sa siromašnima ističući njihovu “vodeću ulogu”, te podižući “proročanski glas” u njihovo ime.

Kulturalni san

U “kulturnom snu” Papa u središte stavlja pozitivan pristup prema domorodačkim narodima, govoreći kako ih ne smijemo smatrati neciviliziranim divljacima. Oni su “jednostavno nasljednici različitih kultura i drugih oblika civilizacije koji su u ranijim vremenima bili prilično razvijeni”.

Sveti Otac se obrušio na “konzumerističku viziju” koja, kako kaže, uništava kulture, te istaknuo da se moramo boriti protiv “postmodernističke kolonizacije”.

Pozvao je na dijalog s amazonskim kulturama te rekao kako se autentični identitet ne čuva “osiromašenom izolacijom”. Brigu za domorodačke kulturne vrijednosti bismo trebali “svi dijeliti”, jer je njihovo “bogatstvo i naše vlastito”, rekao je.

Ekološki san

Treće poglavlje govori o “ekološkom snu”. U njemu Papa podsjeća da nas Bog podučava da skrbimo jedni za druge i za zajednički planet.

Jedna od središnjih misli izraženih u enciklici Laudato si’, o tome kako je sve povezano, posebno vrijedi u Amazoniji, istaknuo je Franjo.

Papa se posebno oštro osvrnuo na multinacionalne kompanije za koje je istaknuo da su prerezale vene našeg planeta koji zbog toga “krvari”.

Istaknuo je kako su ugrožene kišne šume koje služe kao “veliki filter ugljičnog dioksida”, te sadrže “ogromne resurse” koji bi mogli poslužiti za “izlječenje bolesti”.

Potaknuo je vjernike da uče od “drevne mudrosti” domorodaca koji znaju kako zaštititi regiju. “Ako uđemo u komunikaciju sa šumom, naš glas će se lako stopiti s njezinim te će postati molitvom”, napisao je Papa dodavši kako će nas to dovesti do unutarnjeg obraćenja “te nam omogućiti da plačemo za Amazonskom regijom i ujedinimo se s njezinim vapajem prema Gospodinu.”

Eklezijalni san

U posljednjem poglavlju Papa govori o ulozi Crkve u amazonskom području, te naglašava kako je propovijedanje evanđelja nužno ako se želimo na pravi način suočiti s tamošnjim problemima.

Bez naviještanja radosne vijesti “svaka eklezijalna struktura bi postala samo još jedna nevladina organizacija i ne bismo slijedili zapovijed koju nam je dao Krist: “Idite po svem svijetu i propovijedajte evanđelje svemu stvorenju”, piše Papa.

Vjerojatno imajući na umu na mnoge napise o pojavku skulpture Pachamame u Vatikanu, Papa je pozvao da “ne budemo ishitreni u nazivanju određenih vjerskih praksi koje se spontanu javljaju u životima ljudi praznovjerjem  ili poganstvom”. Nije “nužno” svaki domorodački simbol smatrati idolom, pojasnio je Papa.

Iako nije govorio o amazonskom misnom obredu, podržao je uvođenje određenih elemenata domorodačkih pjesama, gesti i simbola u liturgiju.

Papa je odbacio pristup Crkvi koji “isključuje i odbija ljude” te umjesto toga istaknuo kako Crkva mora ponuditi “razumijevanje, utjehu i prihvaćanje”. Puko “nametanje pravila” vodi samo do osjećaja osuđenosti i napuštenosti, upozorio je Sveti Otac.