Papa

U njemačkom veleposlanstvu pri Svetoj Stolici u srijedu je predstavljen novi svezak Sabranih djela Josepha Ratzingera. U predstavljanju su sudjelovali i kardinali Paul Joseph Cordes, bivši predsjednik Papinskog vijeća Cor unum, i Walter Brandmüller, te nadbiskup Freiburga i predsjednik Njemačke biskupske konferencije Robert Zöllitsch te biskup Regnesburga Gerhard Ludwih Müller, koji je govorio o utjecaju svetoga Augustina na intelektualni rad Josepha Ratzingera.

Ni jedan biskup ni teolog nije ostavio tako trajan i snažan biljeg na vjeru, teologiju i ekleziologiju kao sveti Augustin. On o vjeri govori kao čovjek svjestan Boga i spasenja po Isusu Kristu. Po milosti Božjoj čovjek ne shvaća vjeru kao plod umovanja nego kao susret sa živim Bogom, koji se zbiva u srcu svakog čovjeka – ustvrdio je biskup.

Papa je Benedikt XVI. kao minhenski student slijedio predavanja profesora Gottlieba Söhngena koji je pretpostavljao da je pojam ‘Božji narod’ misao vodilja Augustinova nauka o Crkvi. U tom smislu profesor je Söhngen često citirao tvrdnju iz tridentinskog katekizma: „Crkva je narod vjernika raširen po cijeloj zemlji“. Proučavajući ekleziologiju svetoga Augustina mladi Ratzinger dolazi do drugačijeg zaključka – primijetio je biskup.
U Augustinu pojam ‘narod Božji’ znači, sukladno sa Svetim pismom, Izrael kao izabrani narod. Sveti Augustin opisuje Crkvu kao narod kojeg Krist zove da bude njegovo tijelo, pozvani su svi koji u srcu traže i prihvaćaju živoga Boga. U desetom poglavlju Prve poslanice Korićanima imamo ključ, prema Ratzingerovu uratku, Augustinove ekleziologije, naročito u 17. retku: „Budući da je samo jedan kruh, mi svi smo jedno tijelo, jer smo svi mi dionici jednoga kruha.“ Augustin dakle zajedništvo onih koji po milosti vjeruju u Krista ujedinjuje u jedno euharistijski tijelo, u kojem nas Krist oblikuje. On je glava, a mi smo udovi. On nas ujedinjuje u svome tijelu, odnosno u Crkvi. Crkva dakle živi od euharistije i u euharistiji biva tijelom Kristovim – primijetio je biskup.

Drugi je vatikanski sabor u dogmatskoj konstituciji o Crkvi – Lumen Gentium – istaknuo kristološku dimenziju naroda Božjeg: Kao što je Izrael … nazvan ‘Jahvinom zajednicom’ tako se i novi Izrael sadašnjeg vremena, koji traži budući grad, naziva također Crkvom (zajednicom) Kristovom. Krist ju je doista stekao krvlju svojom, ispunio svojim duhom i obdario sredstvima za vidljivo i društveno jedinstvo. Bog je ujedinio sve one koji vjeruju u Isusa, Spasitelja te počela jedinstva i mira, i od njih je učinio Crkvu da bude u očima svih vidljivi znak spasonosnog jedinstva – istaknuo je biskup Müller.

Tvrdnja svetoga Oca: Crkva je Božji narod proizišao iz Kristova tijela, koju je izrekao 1963. godine, zapravo je ishod njegova dugotrajnog proučavanja. Kao odabrani Kristov narod, Crkva, narod Božji, ne može se odrediti na političkoj i sociološkoj razini jer je živo tijelo Kristovo, a on ga je odabrao, oblikovao i ustanovio za zajedništvo spasenja. Crkva se u zahvalnoj molitvi očituje univerzalnom, lokalnom i molećom zajednicom. Crkva je dakle zajednica svih koji zajedno slave euharistijsku gozbu – objašnjava Josph Ratzinger – papa Benedikt XVI.

Papa je dakle u svojem dugom istraživanju shvatio složenu dimenziju euharistijskog pristupa Augustinova nauka o Crkvi kao vidljivoj ustanovi: ne postoji nauk o euharistiji i nauk o Crkvi, to je ista stvar. Crkva se rađa i živi zahvaljujući Gospodinovu uspostavljanju zajedništva s ljudima, a slijedom toga i među ljudima se uspostavlja zajedništvo. Crkva se stoga uvijek ostvaruje oko oltara – ustvrdio je biskup.

Osvrnuvši se na Papine govore i propovijedi tijekom trećeg posjeta Njemačkoj, naročito na govor u Feiburgu o preobrazbi svijeta (demondanizzazione), biskup je rekao da komentatori uopće nisu shvatili što je Papa govorio, premda je o tomu već govorio u svome spisu ‘Jedinstvo nacija. Vizija crkvenih otaca’. Nije u pitanju zatvaranje pred svijetom, niti osuda suradnje između Crkve i države, kao ni karitativno djelovanje Crkve, nego, kako je rekao Ratzinger, o tome da u poredcima ovoga svijeta, koji jesu i trebaju ostati svjetovni, bude prisutna snaga vjere u jedinstvo ljudi u tijelu Kristovu, kao čimbenik preobraženja koje će Bog privesti kraju na svršetku povijesti – ustvrdio je biskup i dodao:
A ovo je zadaća Božjega naroda u svijetu: kao tijelo Kristovo u svijetu svjedočiti vjeru u obećani spas za čovječanstvo. Prinos crkve u preobrazbi svijeta jest među ostalim i ublažavanje i iskorjenjivanje ljudske boli i bijede. Ovaj svezak, objavljen u suradnji sa zavodom Benedikt XVI. u Regensburgu, peti je u nizu od šesnaest svezaka koji dokumentiraju teološki rad Josepha Ratzingera prije njegova izbora za Petrova nasljednika – zaključio je biskup Müller. (rv/bitno.net)