Papa: Globalizacija traži veću pozornost prema onima koji trpe
Države trebaju učiniti to da društveni zakoni ne povećavaju nejednakosti, te da svakoj osobi dopuste pristojan život, napomenuo je Papa te dodao da je vrlo važno da se osobama koje su u nevolji prizna društvena uloga.
Potrebno je pokrenuti se na općoj razini radi suočavanja sa zlima koja pogađaju čovječanstvo – snažan je apel pape Benedikta XVI., koji je uputio u govoru novim veleposlanicima Etiopije, Malezije, Irske, Republike Fidži i Armenije, akreditiranim pri Svetoj Stolici, primajući, 4. svibnja, njihove vjerodajnice. Papa je među ostalim istaknuo da se države trebaju zauzeti kako bi zajamčile vjersku slobodu koja pomaže u oblikovanju snažnoga identiteta ljudske osobe.
Globalizacija nas približava jedne drugima, ali i traži od nas da budemo pozorniji prema onima koji trpe. Od te je tvrdnje papa Benedikt XVI. krenuo u govoru usredotočenom na teškoće koje su u brojnim narodima prouzročila stara i nova siromaštva. Papa stoga poziva međunarodnu zajednicu da se, u pravednosti i solidarnosti, suoči sa svime što predstavlja opasnost za čovjeka, za društvo i za okoliš.
Masovno iseljavanje u gradove, oružani sukobi, bijeda i bolesti koje pogađaju brojno pučanstvo, na dramatičan način povećavaju siromaštvo koje danas poprima nove oblike, napomenuo je Sveti Otac te sa žalošću istaknuo da svjetska gospodarska kriza dovodi sve veći broj obitelji do sve veće neizvjesnosti. Prema Papinim riječima u porastu je i samoća zbog isključivanja iz društva. A kada uz bijedu istodobno postoji i veliko bogatstvo, dobiva se dojam nepravde koji može postati izvorom pobune, upozorio je Sveti Otac.
Države stoga trebaju učiniti to da društveni zakoni ne povećavaju nejednakosti, te da svakoj osobi dopuste pristojan život, napomenuo je Papa te dodao da je vrlo važno da se osobama koje su u nevolji prizna društvena uloga. Napomenuvši potom da se razvoj narodâ ima odnositi na osobu, i to u njezinoj cjelovitosti, a ne samo na gospodarski rast, istaknuo je da to uvjerenje treba postati učinkovita volja za djelovanjem. Pritom je naveo neka iskustva, poput mikrokreditâ koji omogućuju usklađivanje gospodarskih ciljeva s društvenim odnosima, te demokraciju s poštovanjem prirode.
Kako bi ojačao ljudski temelj društveno-političke stvarnosti, moramo biti pozorni i na drugu vrstu bijede: onu prouzrokovanu gubitkom uporišta u duhovnim vrednotama, u Bogu, istaknuo je Sveti Otac. Taj pak gubitak čini još težim raspoznavanje dobra i zla, kao i nadvladavanje osobnih interesa u odnosu na opće dobro. Posebne je misli Papa uputio mladima koji, tražeći neki ideal, pribjegavaju – kako je rekao – „umjetnom raju”, kao što je droga i konzumerizam. Zbog toga je, upozorio je, najveće siromaštvo nedostatak ljubavi.
U završnom dijelu govora Papa je ponovno pozvao države da zajamče vjersku slobodu i vrjednuju kulturnu i vjersku baštinu. Religija nam omogućuje prepoznati u drugomu brata u ljudskosti, rekao je Papa. Dati stoga svakoj osobi mogućnost da upozna Boga, u punoj slobodi, pomaže u oblikovanju snažne unutarnje osobnosti koja će ju učiniti sposobnom biti svjedok dobra. Tako će se moći izgraditi društvo u kojemu će umjerenost i bratstvo potisnuti bijedu, i nadjačati ravnodušnost i samoljublje, istaknuo je Sveti Otac u govoru novim veleposlanicima. (rv/bitno.net)
