Nakon konzultacija s biskupima iz cijeloga svijeta, papa Franjo izdao je danas motuproprij Traditionis custodes kojim je ograničio mogućnost slavljenja tradicionalnih latinskih misa to jest misa po izvanrednom obliku rimskog obreda.

Današnjim je dokumentom Sveti Otac učinio promjenu u odnosu na svojeg prethodnika Benedikta XVI. kojim je apostolskim pismom Summorum Pontificum priznao pravo svim svećenicima da slave misu koristeći Rimski misal iz 1962.

Prema novom motupropriju odgovornost reguliranja slavlja pretkoncilskih liturgija vraćena je osobi biskupa: „Njegova je ekskluzivna nadležnost odobriti uporabu Rimskog misala iz 1962. u svojoj biskupiji, prema smjernicama Svete Stolice“, stoji u dokumentu.

Uz to, biskupova je dužnost paziti da skupine koje slave tradicionalnu latinsku misu ne niječu valjanost Drugog vatikanskog koncila i nauka Učiteljstva.

Tradicionalne latinske mise ubuduće se neće slaviti u župnim crkvama, a čitanja će morati biti na narodnom jeziku uz korištenje prijevoda Svetog pisma odobrenog od strane lokalne biskupske konferencije. Zabranjeno je formiranje novih skupina vjernika koji žele sudjelovati na slavljima tradicionalne latinske mise.

Motuproprij također poziva na imenovanje biskupijskog delegata odabranog od strane biskupa koji će vjernicima koji žele sudjelovati na tradicionalnoj latinskoj misi pružati pastoralnu skrb. „Taj svećenik na srcu bi trebao imati ne samo ispravno slavljenje liturgije, nego i pastoralnu i duhovnu skrb vjernika“, stoji u dokumentu.

Svećenici koji će htjeti slaviti svetu misu po izvanrednom obliku rimskog obreda, a koji će biti zaređeni nakon objave motuproprija, morat će podnijeti formalni zahtjev mjesnom biskupu koji će se konzultirati sa Svetom Stolicom oko odobrenja, dok će svećenici koji su dosad slavili misu trebati od biskupa zatražiti odobrenje da nastave s tom praksom.

U pratećem pismu uz motuproprij Papa je naveo kako je 13 godina nakon objave dokumenta Summorum Pontificum naložio Kongregaciji za nauk vjere da biskupima pošalje upitnik o utjecaju slavljenja tradicionalnih latinski misa u pojedinim biskupijama.

„Odgovori koje sam primio otkrili su situaciju koja me boli i brine, potvrđujući potrebu za intervencijom. Nažalost, pastoralna namjera mojih prethodnika koji su namjeravali ‘učiniti sve moguće da svi oni koji istinski čeznu za jedinstvom mogu ostati u ovom jedinstvu ili ga ponovno pronaći’ je često bila ozbiljno zanemarena“, napisao je Franjo.

Sveti Otac je posebno istaknuo svoju tugu zbog činjenice što je slavlje po izvanrednom obliku rimskog obreda postalo karakterizirano odbijanjem Drugog vatikanskog koncila i njegovih liturgijskih reformi. Sumnjati u Koncil znači „sumnjati u samog Duha Svetoga koji vodi Crkvu“, stoji u Papinom pismu.

Franjo je također naveo kako postoji uska povezanost odabira slavlja prema liturgijskim knjigama prije Drugog vatikanskog koncila i odbijanja Crkve i njezinih institucija u ime onoga što se naziva ‘istinskom Crkvom’.

„Ovdje se radi o ponašanju koje je u suprotnosti zajedništvu i koje njeguje tendencije podjela “»Ja sam Pavlov«, »A ja Apolonov«, »A ja Kefin«, »A ja Kristov«”, protiv kojih je apostol Pavao tako snažno reagirao (1 Kor 1, 12-13)“, navodi Franjo.

“U obranu jedinstva Kristovog Tijela, prisiljen sam opozvati mogućnost koju su dali moji prethodnici. Iskrivljena upotreba ove mogućnosti u suprotnosti je s namjerama koje su vodile do pružanja slobode da se slavi misa korištenjem Missale Romanuma iz 1962. godine”, napisao je papa Franjo.