Fisichella

Brojni pothvati u svijetu, posvećeni Mariji u ovom svibnju, usredotočeni su na pripremu za Godinu vjere koja, prema odluci Svetoga Oca, započinje u listopadu. U tom je kontekstu predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije nadbiskup Rino Fisichella 14. svibnja slavio svetu misu u rimskog crkvi Svete Marije od milosti, a povod je dolazak hodočasničkog kipa Gospe Fatimske i relikvija blaženih Francesca i Hijacinte. Nadbiskup je u propovijedi istaknuo da je kriza vjere u pozadini sadašnje gospodarske krize.

Najviše nas zabrinjava kriza vjere. Ona je dramatična, običava reći Sveti Otac. Nažalost ta je kriza prouzročila veliku nesigurnost u čovjeku, a očituje se u mnogim oblicima ravnodušnosti, individualizma u sadašnjem društvu, u kojem su prisutni razni oblici cinizma, što je, budući da nema etičkih i moralnih odrednica, dovelo do sadašnje financijske i gospodarske krize – ustvrdio je nadbiskup Fisichella.

Na napomenu da u listopadu započinje Godina vjere i održava se Sinoda biskupa, rekao je da Godina vjere i Sinoda biskupa moraju posvijestiti činjenicu i svijest o odgovornosti vjernika za evangelizaciju. Slijedom toga u sebi moramo oživjeti vjeru i svijest da smo navjestitelji, a tek potom se možemo obratiti svima koji su, nažalost, postali ravnodušni, agnostici ili kako mnogi vele: „kršćanin sam, ali nisam praktični vjernik“, nisu dakle svjesni proturječnosti, jer je kršćanin po svojoj naravi dionik života kršćanske zajednice, odnosno života Crkve. Samo su svjesni kršćani sposobni naviještati udaljenima od Crkve i Boga, osobama koje se vjerojatno žele sresti s osobama sposobnim naviještati Božju ljubav – kazao je nadbiskup Fisichella.

Na upit što je mislio kad je u propovijedi rekao da nismo ‘slučajni kršćani’, odgovorio je da smo kršćani po milosti Božjoj, te zahvaljujući Crkvi i roditeljima koji su nam prenijeli vjeru. Moramo zahvaliti Bogu jer nas je odabrao i povjerio nam naviještanje vjere, moramo zahvaliti i onima koji su nam prenijeli vjeru i ujedno nas opominju: hoće li naš naraštaj prenijeti vjeru svojim nasljednicima? – primijetio je nadbiskup.

Na upit o smislu svibanjske pobožnosti, rekao je kako se često sjećamo fatimskih tajna, a zaboravljamo da nas Gospa Fatimska poziva na pokoru, odnosno na obraćenje. Valja se prisjetiti da se prve Isusove riječi odnose upravo na obraćenje: „obratite se i vjerujte evanđelju“; možemo dakle reći da nas fatimska poruka vodi u središte evanđelja. Pitajući fatimske pastire žele li darovati vlastiti život, Gospa zapravo od nas traži da budemo svjesni svoje kršćanske vjere, odnosno odgovornosti za naviještanje evanđelja – ustvrdio je nadbiskup dodajući:

Ne zaboravimo na težinu navještaja, poglavito u raznim kontekstima današnjeg svijeta, unatoč tomu pozvani smo naviještati nadu, naviještati ljubav Božju premda se na raznim stranama svijeta i danas zahtijevaju razni oblici kršćanskog mučeništva – zaključio je nadbiskup Fisichella. Hodočašćeći kip Gospe Fatimske ostaje u crkvi Gospe od milosti do dvadesetog svibnja, a večeras će u župi nedaleko Vatikana bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn, predsjednik Austrijske biskupske konferencije slaviti svetu misu. (rv/bitno.net)