Nova postsinodalna pobudnica pape Franje – Querida Amazonia – očekivano je potaknula brojne rasprave među klerom, vjernicima i katoličkim novinarima.

No posebna rasprava razvila se u Njemačkoj koja trenutno prolazi kroz kontroverzni “sinodalni put“, proces koji uključuje propitivanje određenih tema o kojima govori pobudnica ili se o njima raspravljalo na Sinodi o Amazoniji, prenosi Catholic News Agency. To se posebno odnosi na pitanja celibata i ređenja žena.

Laička organizacija “Središnje vijeće njemačkih katolika” (ZdK), ravnopravan partner njemačkom episkopatu u organizaciji “sinodalnog puta”, tako je objavila kritičko priopćenje u kojem je Svetog Oca optužila za “nedostatak hrabrosti”.

Primjećujući kako se Papa u pobudnici svim vjernicima i ljudima dobre volje obraća “jasnim, razumljivim i emocionalnim jezikom”, iz udruge su poručili: “Nažalost, (Papa) nije smogao hrabrosti implementirati stvarne reforme po pitanju ređenja oženjenih muškaraca i liturgijskih vještina žena o čemu se raspravlja 50 godina.”

Dodajući da su nakon posljednje Sinode o Amazoniji “očekivanja konkretnih koraka prema reformi, osobito kleričke službe i uloge žena, bila vrlo visoka”, istaknuli su kako “iznimno žale što papa Franjo u pismu nije poduzeo korak naprijed”, već je “ojačao trenutnu poziciju Rimske Crkve”.

Inače, članovi ZdK su, prema informacijama, javno istupali protiv crkvenog nauka o spolnosti i ređenju žena te je njihovo sudjelovanje u “sinodalnom putu” bilo jedan od kamena spoticanja između Svete Stolice i njemačkih biskupa oko spomenutog procesa.

S druge strane, Kardinal Reinhard Marx, 66-godišnji nadbiskup Münchena i Freisinga, objavio je priopćenje na stranicama Njemačke biskupske konferencije u kojem je ustvrdio kako Sveti Otac nije zatvorio vrata spomenutim pitanjima te kako njegova pobudnica zapravo predstavlja “okvir za razmatranje” (izraz koji i sam Sveti Otac koristi u postsinodalnom dokumentu).

Marx, koji je nedavno najavio kako se neće kandidirati za novi mandat predsjednika tamošnje biskupske konferencije, poručio je kako oni koji su od pobudnice “očekivali konkretne odluke i naputke za djelovanje” iste neće naći u tekstu. Podsjetivši na činjenicu da je više od dvije trećine biskupa na Sinodi izglasalo mogućnost ređenje oženjenih muškaraca na području Amazonije, što je potom ušlo i u Završni dokumet, njemački prelat dodao je kako ta i druge preporuke “nisu povučene sa stola”.

“Pitanje ‘eklezijalne vizije’ (četvrto poglavlje pobudnice Querida Amazonia, op. a.) morat će se dobro proučiti, također za situaciju u Njemačkoj. Ne vidim da je (ova) rasprava završena.”

Nejasnoće oko tumačenja pobudnice

Slično mišljenje pojavilo se među nekim komentatorima koji su ukazali na točku 3. apostolske pobudnice u kojoj stoji kako Sveti Otac službeno predstavlja Završni dokument Sinode.

Naime, prema apostolskoj konstituciji Episcopalis Communio iz 2018., Papa može dati posebno odobrenje kojim se sinodski dokument uključuje u papinsko redovno učiteljstvo, tj. službeni nauk.

No na jučerašnjoj konferenciji u Vatikanu rečeno je kako to nije slučaj sa Završnim dokumentom.

“Apostolska pobudnica ne govori o odobravanju Završnog dokumenta. To se ne spominje. Ona govori o predstavljanju, ali ne i o odobrenju. Ne postoji jasna kanonska riječ odobrenja kako to definira članak 18. konstitucije Episcopalis Communio.”

Kardinal Baldisseri istaknuo je kako dokument sa Sinode “ima određen moralni autoritet”, ali ne i “magisterijalni”.

To je ustvrdio i kardinal Michael Czerny, tajnik Sinode o Amazoniji, koji je također sudjelovao na konferenciji za medije. Unatoč tome, Czerny je dodao kako teme celibata i ređenja žena, tj. đakonisa, nisu “zaključene”, slično mišljenju kardinala Reinharda Marxa.

Czerny je novinarima poručio kako Završni dokument nije dio papinskog učiteljstva, no da je Sveti Otac ohrabrio sve da ga pročitaju u cijelosti.

“Stoga određeni prijedlozi, na različitim razinama, različitog opsega pa čak i različite važnosti, ostaju otvoreni kao prijedlozi sinode” za koje Papa želi da ih se “čita i cijeni, od njih profitira te ih primijeni” Crkva u Amazoniji i cijelom svijetu, “u razmjeru sa stvarnostima u kojima se nalaze”.

Podsjetimo, Sveti Otac u apostolskoj pobudnici nije spomenuo pitanje celibata ili ređenja vrsnih muževa (tzv. viri probati). Također je, čini se suprotno Czernyjevim i Marxovim tvrdnjama, temu uključivanja žena u sakrament svetog reda u potpunosti odbacio.

Papa je tako u potpoglavlju posvećenom ženama (točke 99.-103.) istaknuo kako ne smijemo “ograničiti svoje razumijevanje Crkve na njezine položajne strukture”.

“Takav redukcionizam doveo bi nas do vjerovanja da će se ženama omogućiti bolji status i mogućnost sudjelovanja u Crkvi samo ako im se dopusti pristup Svetom redu. No taj bi pristup zapravo suzio našu viziju: doveo bi nas do toga da klerikaliziramo žene, umanjimo značajnu vrijednost onoga što su već postigle te suptilno učinimo njihove neophodne doprinose manje učinkovitim.”

Kardinal Müller: Papa ne želi poticati sukobe

Dodajmo kako je jedan drugi njemački kardinal Gerhard Müller pozdravio apostolsku pobudnicu, izjavivši kako Papa “ne želi poticati postojeće političke, etničke i unutarcrkvene sukobe i sukobe interesa, već ih želi nadići”.

U posebnom priopćenju, bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere, istaknuo je kako je Sveti Otac uputio jasan poziv za obnovom misionarske predanosti i gorljivosti svih vjernih u Amazonskoj regiji te je naglasio dostojanstvo i poslanje laika.

“Vjernike laike ne definira činjenica da mogu činiti sve osim onoga što je rezervirano isključivo za svećenike, već njihovo sudjelovanje u cjelovitoj misije Crkve na temelju krštenja i potvrde.”

Papa Franjo je, dodaje Müller, donio jasan odabir da se neće baviti zahtjevima za dramatičnim promjenama klerikalne službe i podjelama koje su ti zahtjevi uzrokovali u široj Crkvi.

“Nadajmo se da će se tumači ovog dokumenta suzdržati nepotrebne oštrine i primiti zabrinutosti Svetog Oca, u duhu slaganja i suradnje, poput istinskih sinova i kćeri Crkve.”

Tino Krvavca | Bitno.net