IZDVOJEN GLAS U BRAZILSKOM EPISKOPATU

Brazilski biskup kritizirao sinodski dokument: ‘Riječ je o podilaženju prevladavajućem sekularizmu’

Azcona smatra kako radni dokument sinode izostavlja “Krista raspetoga”, te promašuje ključne aspekte Papine enciklike Laudato si

José Luís Azcona

José Luís Azcona Foto: Brazilska biskupska konferencija

Tekst radnog dokumenta Sinode o Amazoniji “slab je, nedosljedan, predstavlja specifičan način razmišljanja te je stoga opasnost za slobodu misli u Crkvi, a posebice u Amazoni”, smatra brazilski biskup emeritus José Luís Azcona, jedan od rijetkih članova brazilskog episkopata koji je izrazio zabrinutost u pogledu sinode koja je u tijeku.

Prema mišljenju Azcone, jedan od najvećih nedostataka dokumenta je izostavljanje raspetog Krista u dijelovima u kojima se govori o stvaranju, kulturi, dijalogu, interkulturalnosti, pastoralnom dijalogu i nadi.

“Riječ je zabrinjavajućem izostanku, pastoralno i crkveno kukavičkom, koji svjedoči o podilaženju prevladavajućem sekularizmu, te utječe na srce Crkve i sinode”, rekao je Azcona za Crux.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U jednom od svojih tekstova biskup je naglasio da dokument negira jedinstvenost i ekskluzivnost Kristova puta, izjednačavajući ga s ostalim religijama te “potvrđujući kako postoje i drugi legitimni putovi spasenja”. Takav pristup, strahuje Azcona, mogao bi dovesti do pretvaranja Crkve u “univerzalnu nevladinu organizaciju, specijaliziranu u području humanizma”.

U svojim se komentarima biskup poslužio i Papinom enciklikom Laudato si, tvrdeći kako radni dokument sinode nije usvojio njezine glavne naglaske.

Dokument promašuje glavni značaj koncepta “ekološkog obraćenja”, izvrćući njegov smisao te se usredotočuje na one aspekte “koji jesu važni, ali nisu ključni u poimanju i stvarnosti ekološkog obraćenja”, smatra Azcona, dodajući kako isto vrijedi za koncept “integralne ekologije”.

Posebna kritika koju je brazilski biskup uputio predsinodskom dokumentu odnosi se na to da je, prema njegovu mišljenju, zagađen pelagijanizmom, herezom nastalom u prvim stoljećima Crkve koja umanjuje važnost božanske milosti u spasenju. Takav nauk “uopće nije prisutan u naučavanju pape Franje”, ističe Azcona.

Njegovi stavovi jedni su od rijetkih izraza kritike na sinodu u brazilskoj Crkvi, u kojoj, prema pisanju Cruxa, nije bilo prave rasprave od objavljivanja pripremnih dokumenata.

Ipak, to ne znači da u Brazilu nije bilo kritika upućenih iz drugih izvora, što se posebno odnosi na brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara koji je istaknuo kako “pomno prati” skup u Vatikanu kako ne bi ugrozio suverenitet Brazila, a brazilski mediji prenose kako Bolsonarova administracija smatra Crkvu u Brazilu dijelom ljevičarske opozicije.

Azcona je kritizirao i istupe brazilskog predsjednika, ustvrdivši kako je riječ o miješanju države u crkvena pitanja. “Predsjednik zaboravlja da Crkva ima božansku moć – koja joj nije dodijeljena od strane civilne moći, niti o njoj ovisi”, rekao je biskup.

Unatoč svojim kritikama Azcona naglašava kako nije protiv sinode nego mu je stalo da se ne propusti “jedinstvena prilika u povijesti Crkve” kako bi se posvetilo temama koje nikada prije nisu tako snažno utjecale na čovječanstvo. “Riječ je stoga o jedinstvenoj prilici za naviještanjem spasenjskog evanđelja našega Gospodina Isusa Krista”, zaključuje Azcona.

Ivo Džeba | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 15. listopada 2019.

Možda vam se svidi