Ključne teme ekumenskog dijaloga s Istokom, odnosi Rima i Moskve i razumijevanje primata rimskog biskupa, dijalog s protestantskim Crkvama, te ređenje žena za biskupe u Anglikanskoj Crkvi, samo su neke od tema o kojima je za Vatican Insider govorio tajnik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana biskup Brian Farrell

06_BrianFarrell_03

Povodom skorašnjeg hodočašća pape Franje u Svetu Zemlju, te planiranog susreta sa carigradskim patrijarhom Bartolomejem, a u spomen na 50. obljetnicu povijesnog susreta pape Pavla VI. i carigradskog patrijarha Atenagore, Vatican Insider objavio je zanimljiv razgovor sa biskupom Brianom Farrellom, dugogodišnjim tajnikom Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana i nekadašnjim članom Državnog tajništva Svete Stolice.

U prvom dijelu razgovora, biskup Farrell dotaknuo se predstojećeg susreta dvojice poglavara u Jeruzalemu koji je „istovremeno potvrda kako smo bili na pravom putu, ali i oblik intenziviranja odnosa kako bi se mogli učiniti daljnji koraci ka jedinstvu“. U ostvarenju toga jedinstva u posljednjih je pedeset godina učinjeno mnogo, smatra Farrell, međutim naglašava kako „nije dovoljan susret vođa, nije dovoljno da teolozi u vijećima rade na rješavanju (različitih) pitanja, već čitavo tijelo Crkve mora težiti zajedništvu, stoga ovakav susret ima veliku simboličku važnost jer šalje signal Božjem Narodu, a to je bitno i neophodno… Susreti crkvenih poglavara imaju veliku važnost, ali oni neće donijeti ploda sve dok vjernici ne prepoznaju njihovu znakovitost.“

Biskup Farrell izdvojio je i ključno pitanje koje i dalje dijeli dvije Crkve, a to je razumijevanje crkvenog autoriteta.

– Očito je kako su tijekom tisuću godina razdvojenosti, Istok i Zapad otišli svojim putem i bit će vrlo teško pronaći oblik primjene autoriteta prihvatljiv za obje strane… Što se tiče katolika, mislim da je neophodno izbjeći projiciranje sadašnjeg razumijevanja Petrove službe u prvo tisućljeće. Drugim riječima, moramo razlikovati bitno od nebitnog, što do sada nismo dovoljno činili – kaže Farrell.

Na pitanje je li rasprava o Petrovoj službi i sinodalnosti zamrla od donošenja Ravenskog dokumenta 2007. godine,  Farrell je rekao da u međuvremenu nije donesen neki novi zaključak, ali je učinjeno mnogo kako bi se prešlo na novu razinu rasprava koje se tiče uloge rimskog biskupa i primjene sinodalnosti u Crkvi tijekom prvog tisućljeća. Podsjetimo, nakon susreta u Raveni, Mješovito međunarodno povjerenstvo za dijalog između Katoličke Crkve i pravoslavnih Crkvi objavilo je dokument sastavljen u 46 točaka – sažeto rečeno: i katolici i pravoslavci rimskog biskupa smatraju prvim među patrijarsima u cijelome svijetu, ali ne slažu se oko „povlastica“ toga prvenstva, budući da postoje razlike u shvaćanju načina na koji bi se ono trebalo vršiti, kao i njegovih teoloških i svetopisamskih temelja. Ove su razlike, svjedoči Farrell, bile vidljive i na susretima na Paphosu (2009.) i u Beču (2010.).

– Ono što imamo su dvije različite teološke kulture u dijalogu. Bilo je vidljivo kako latinska, katolička strana u teološkim raspravama, kao i uvijek, nastoji graditi na biblijskim temeljima, a potom na  povijesnim, teološkim činjenicama, dok istočnu teološku kulturu više obilježava idealna slika Crkve iz koje potom izvlače praktične zaključke. Nije bilo moguće premostiti  ove dvije različite perspektive u samo tjedan dana. Sjećam se kako sam slušajući raspravu, odjednom vrlo jasno shvatio kako o životu Crkve u prvom tisućljeću Istok i Zapad imaju vrlo različite priče. Zato moramo naučiti promatrati stvari s različitih točaka gledišta – smatra Farrell.

U drugom dijelu razgovora, tajnik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana govorio je o odnosu sa Ruskom pravoslavnom Crkvom. Nakon što je odbacio medijska nagađanja o već dogovorenom susretu pape Franje i moskovskog patrijarha Kirila, Farrell je istaknuo kako s ruske strane postoji veliki interes za suradnjom sa katoličkim biskupskim konferencijama u praktičnim pitanjima, ali ne i u teološkim raspravama, budući da je za Ruse pitanje primata vrlo teška i osjetljiva tema. Na pitanje je li papa Franjo dao doprinos dijalogu nazivajući sebe biskupom Rima, te promičući sinodalnost i kolegijalnost, biskup Farrell je odgovorio:

– Da. Međutim, potrebno je znati kako je sve što je papa Franjo rekao već rečeno i nije ništa drugo nego odraz ekleziologije Drugog vatikanskog sabora… Bilo bi pogrešno misliti kako je papa Franjo donio novu teologiju ili novu ekleziologiju. Ne! On je donio drugačiji pristup. Na pitanje o mogućem susretu pape i moskovskog patrijarha, Farrell je izjavio kako postoji spremnost na obje strane, ali naglasio je da mogući susret sigurno neće uključivati teološke rasprave, te da on ovisi i o trenutnoj situaciji u Ukrajini.

– Moramo biti strpljivi, budući da se (političkim rječnikom govoreći) situacija u Ukrajini mijenja i u tijeku je rasprava o budućnosti te zemlje, što će se snažno odraziti na život Crkava, u smislu da bi se okolnosti zbog kojih do sada nije moglo doći do susreta pape i patrijarha u kratkom vremenu mogle promijeniti i stoga moramo čekati – izjavio je biskup Farrell.

U posljednjem dijelu razgovora, tajnik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana osvrnuo se i na odnose sa protestantskim crkvenim zajednicama te istaknuo kako su u tom dijalogu „teološke razlike zasjenjene novim etičkim razlikama“.

– Na nedavnom susretu u Ženevi bilo je frapantno vidjeti kako se dvorana podijelila kada su na red došla pitanja o homoseksualcima, te ređenju homoseksualaca i lezbijki. S jedne strane katolici, pravoslavci i baptisti, te jedna ili dvije manje Crkve, a s druge strane glavne protestantske  Crkve. A zatim i oni koji su odlučili ostati neodlučnima. Ova crta razdvajanja između tradicije i kontekstualizacije i prilagodbe postat će novi horizont ekumenskog rada – rekao je Farrell.

Na pitanje smatra li kako je „fragmentacija“ kršćanske obitelji najveći izazov jedinstvu, biskup je izjavio:

– Fragmentacija – kodna riječ koju rabimo kako bi opisali ono što se trenutno događa – krajnji je ishod nekih načela Reformacije: ne slažemo se, stoga se dijelimo… To stvara nove probleme Vijeću, jer se pojavljuju skupine, ponekad vrlo brojne, koje se, nezadovoljne svojim zajednicama, žele od njih odijeliti i traže dijalog s nama. Naša je zadaća ostvariti dijalog sa službenim zajednicama, a nadamo se kako će Biskupske konferencije održati kontakte s ostalim manjim grupama.

Na kraju razgovora biskup Farrell spomenuo je i odnose s Anglikanskom Crkvom u kojoj je od nedavno uvedeno i ređenje žena za biskupe.

– S teološkog stajališta teško je zamisliti skoro jedinstvo i poseban odnos Anglikanskom zajednicom spomenut u dokumentu Drugog vatikanskog sabora, osobito stoga što je očuvani povijesni oblik episkopata vrlo oslabljen, da ne kažem izgubljen – zaključio je Farrell. Na kraju, naglasio je kako je ekumenizam Božje djelo, te kako On vodi i ostvaruje rezultate. Tim je riječima stavio naglasak na bitnu dimenziju ekumenizma, na koju opominje i saborski Dekret o ekumenizmu, a to je pouzdanje u Božju providnost, budući „izmirenje svih kršćana u jedinstvu jedne jedincate Crkve Kristove nadilazi ljudske snage i sposobnosti i stoga Sabor svu svoju nadu polaže u Kristovu molitvu za Crkvu, u Očevu ljubav prema nama, u silu Duha Svetoga…” (UR 24).

Miodrag Vojvodić