Različiti oblici pružanja znaka mira koji su se mogli vidjeti na nedjeljnim misama diljem svijeta često su izazivali rasprave među liturgičarima i vjernicima. Sada je Papa Franjo odobrio okružnicu  Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata koja uvodi reda na to područje.

Nakon devet godina proučavanja i konzultacija, Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata poslala je okružnicu svim biskupima latinskog obreda u kojoj među ostalim stoji da će znak mira ostati u kanonu mise na istom mjestu kao i do sada, javlja Catholic News Service.

Kongregacija ističe da “ukoliko se predviđa da se pružanje znaka mira neće odviti prikladno, može se ispustiti. Ali kad se odvija, pružanje znaka mira mora biti činjeno s poštovanjem i dostojanstveno jer to nije liturgijski oblik pozdrava ‘dobro jutro’ nego svjedočenje kršćanskog uvjerenja da je pravi mir dar Kristove smrti i uskrsnuća.”

Tekst okružnice Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata o “obrednom izričaju znaka mira na misi”  odobrio papa Franjo, a za sada je postavljen je na španjolskom jeziku na web stranici Španjolske biskupske konferencije. Vatikanski glasnogovrnik pater Federico Lombardi jučer je potvrdio je autentičnost okružnice.

Izvještajna agencija u vlasništvu Američke biskupske konferencije – Catholic News Service  dobila je englesku verziju okružnice.

2005 godine, članovi Biskupske sinode o Euharistiji zaprimili su službeni upit treba li znak mira biti premješten na neki drugi, prikladniji dio Mise, na primjer nakon molitve vjernih, a prije prinosa darova.

Kardinal Llovera, prefekt, i nadbiskup Roche, tajnik Kongregacije izjavili su kako je papa Benedikt XVI. zatražio da Kongregacija razmotri to pitanje, a 2008. je poslan upit biskupskim konferencijama diljem svijeta o tome treba li zadržati znak mira ili ga pomaknuti negdje drugdje “s nakanom boljeg razumijevanja i vršenja ove geste.”

“Nakon daljnjeg razmatranja”, zaključeno je “da je prikladno da znak mira ostane na tradicionalnom mjestu i Rimskoj liturgiji te da se ne rade strukturne promjene Misala.”

Međutim, to ne isključuje potrebu za novim naporima da se objasni važnost znaka mira kako bi ga vjernici mogli razumjeti i u njemu ispravno sudjelovati.

Kongregacija je pitala biskupe da razmotre  je li vrijeme da se nađe “prikladnija gesta” koja bi zamijenila “poznatu svjetovnu gestu pozdravljanja” (tj. rukovanje).

Kongregacija navodi da biskupi trebaju učiniti sve što je potrebno da se izbjegnu “zloporabe” poput:

– “uvođenje “pjesme za mir” što je nepostojeće u Rimskom obredu”

– “kretanje vjernika s njihovih mjesta kako bi s drugima razmijenili znak mira”

– “odlazak svećenika od oltara kako bi pružio znak mira vjernicima”

– korištenje znaka mira na misama za Božić, Uskrs, na krštenjima, vjenčanjima, ređenjima i pogrebima kako bi se izrazila čestitka ili sućut.

“Krist je naš mir, božanski mir, najavljen od proroka i anđela, donesen u svijet Njegovim pashalnim misterijem. Taj mir Uskrsloga je zazvan, propovijedan i širen slavljenjem sv. Mise, kad obična ljudska gesta biva uzdignuta u domenu svetoga”, stoji u okružnici.

Okružnica dalje navodi da se u nekim katoličkim liturgijskim tradicijama pružanje znaka mira odvija kao odgovor na Isusov poticaj Mt 5: 23-24: “Ako dakle prinosiš dar na žrtvenik pa se ondje sjetiš da tvoj brat ima nešto protiv tebe, (24) ostavi dar ondje pred žrtvenikom, idi i najprije se izmiri s bratom, a onda dođi i prinesi dar.”.

Ali u Latinskom obredu, ističe se u okružnici, znak mira dolazi nakon pretvorbe jer se odnosi na “pashalni poljubac” uskrslog Krista prisutnog na oltaru. Dolazi neposredno prije lomljenja kruha tijekom kojeg molimo Janje Božje da nam da svoj mir”.

Izvorni članak pogledajte na linku ovdje.

Blog Uporan Budi/CNS/Bitno.net