UskrsFoto: IKA
Blagoslovom vode i škropljenjem vjernika počelo je misno slavlje na svetkovinu Uskrsnuća Gospodinova, 8. travnja, u splitskoj prvostolnici svetoga Dujma, koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, uz koncelebraciju kanonika Metropolitanskoga kaptola te uz izravan prijenos HRT-a.

“Uskrsli Krist želi svoju pobjedu, svoju novost života podijeliti sa svojima. Želi nas okupiti i u zajedništvu slavlja Riječi i Kruha ohrabriti da bismo mogli biti svjedoci te novosti u našem svakodnevlju”, kazao je nadbiskup na samom početku pozdravivši nazočne, osobito bolesnike i osamljene, zatvorenike i razočarane, sve ljude dobre volje i sve one koji putem HRT prate misno slavlje.”Danas kršćanski svijet slavi najveći dan i događaj za naš život i povijest: slavi Uskrsnuće Gospodina Isusa Krista! Slavi pobjedu života nad smrću. Radosni i ohrabrujući događaj za naše radosti i nade, naše promašaje i neuspjehe, poraze i žalosti. Dan sudbonosan i odlučujući za sve prošle, sadašnje i buduće naraštaje, kulture i narode. Radosnom danu i sudbonosnom događaju kličemo: ‘Ovo je dan što ga učini Gospodin … Gospodnje je to djelo, kakvo čudo u očima našim!’ (Ps 118, 23)”, započeo je nadbiskup svoju homiliju. Uskrsna novost ostavlja svoj trag u našem vremenu i kulturi, liturgiji i kalendaru, neradnoj i slavljeničkoj nedjelji. Ali novost Uskrsnuća Gospodinova svoj najdublji znak prepoznaje u onima za koje je raspeta ljubav uskrsnula: u novom čovjeku, u nama samima. U svjetlu evanđeoskog teksta koji govori o reakciji učenika Petra i Ivana na vijest da je s Isusova groba kamen odvaljen i da je grob prazan, nadbiskup je progovorio o vjeri i ljubavi kazavši: “Promatrajući život Isusa Krista, razmišljajući o njegovoj ljubavi u svjetlu Pisma, u svojoj otvorenosti mogao je ljubljeni učenik povjerovati. Iskustvo ove ljubavi osvijetljene Pismom proširuje njegove horizonte i nosi ga dalje od ruba praznoga groba. Povjerovati znači ljubiti, znači imati povjerenje u Božju ljubav koja je jača od smrti. Kristova ljubav ne dozvoljava da se zatvorimo u ograničenu stvarnost, u ono takozvano ‘naše’, dokazano, kontrolirano, u svijet empirije, jer je konačna Božja zbilja stvarnija od onoga što je nama dostupno. Kršćanska je vjera odgovor na najuzvišeniju ljubav. Ljubav je prepoznatljiv znak Kristovih učenika.” Ljubav, kao i život nemoguć je bez povjerenja. “Povjerenje ima važnu ulogu i dimenziju u našim odnosima. Ako ono naše iskustveno pravilo: kontrola je dobra, ali povjerenje je bolje, vrijedi za ljudske odnose, daleko je više opravdano naše povjerenje prema Bogu. Božja ljubav u Isusu Kristu, raspetom i uskrsnulom, doista je dostojna našega povjerenja. Povjerenja našega uma i srca. Pokušaj zatvaranja razuma vjeri nema u sebi racionalne razloge, već neke druge. Kao što i ponekad suprotstavljanje vjere razumu nije u logici uskrsne vjere. S povjerenjem u Božju ljubav, vjerujemo u život koji nadilazi ovaj naš zemaljski. Vjerujemo da smrt nije zadnja epizoda našega života. Život je vrijedan življenja”, naglasio je nadbiskup Barišić. Evanđelje nas podsjeća da učenici još ne upoznaše Pisma. Da bismo upoznali Božju ljubav i nadu, Krista Uskrsloga, pozvani smo upoznati Pisma. Na to nas u pripravi Godine vjere poziva i Petar naših dana, papa Benedikt XVI. Sveti Otac nas poziva, istaknuo je nadbiskup, “da naša vjera bude pismena, odrasla i zrela. Kao svjedoci uskrsloga Krista, ne možemo svoju vjeru u životnom rasporedu staviti samo prvi i zadnji sat, to jest, u djetinjstvo i u starost. Bog nas ljubi trajno i potpuno, vjera pripada i ulazi u središte života. Pozvani smo otkriti ljepotu zajedništva i bogatstvo vjere osobito u prvom danu tjedna, u nedjelji – susretu s Uskrslim Gospodinom u Pismima i lomljenju kruha”.

U nastavku propovijedi govorio je o važnosti nedjelje koja je “Gospodnji hram podignut u vremenu, koji povezuje nebo i zemlju, Boga i čovjeka, rad i odmor, počinak i slavlje”. Nedjelja je u našoj kulturi i civilizaciji neradni dan. Logiku nedjelje, neradnog dana naglašava i naš naziv ‘nedjelja’, ne-djelati. Neradna nedjelja, upozorio je nadbiskup, “ne želi biti protiv, već za čovjeka! Dakako, nedjelja – neradni dan, ne daje prednost kapitalu i radu nad čovjekom, jer u središtu nedjelje jest osoba, a ne stvar, zajedništvo, a ne tržište, solidarnost, a ne profit. Svakako, sve nas zabrinjava gubitak radnih mjesta i problem nezaposlenosti, osobito mladih. No, nedjelja se ne zatvara pred našim gorućim problemom nezaposlenosti, otpuštanja, rada bez primanja, jer dobro smo svjesni kad član obitelji ostane bez posla, imamo osjećaj kao da je netko umro. Međutim, problem rada i odnosa u društvu ne rješava se radnom nedjeljom, već neradnom, danom odmora i još više, slavljeničkom nedjeljom, koja na nov način osvjetljava tjedni rad i društvene odnose.” Zato, zaključio je nadbiskup, “ne možemo bez slavljeničke nedjelje – uskrsnuća Kristova. On nas uči vrjednovati rad i odmor, zajedništvo i slavlje, kruh za tijelo i hranu za dušu. On, Uskrsli nas uči dijeliti kruh s gladnima, koji nisu samo statistički broj niti društvena kategorija, već lice, lice Krista Gospodina”. Kraj svoje propovijedi nadbiskup Barišić posvetio je uskrsnoj nadi i ljepoti zajedništva vjere naglasivši da nedjeljna zvona pozivaju krštenike na radost slavlja i susreta s uskrslim Gospodinom. “On, Uskrsli pobjednik života nad smrću, daje gluhima čuti, nijemima govoriti, slijepima vidjeti. Mrtve oživljava! Neka nas, poručio je nadbiskup, “nedjeljni susret s njime oživi i učini radosnim svjedocima u odnosima, odgovornostima i ulogama radnoga tjedna kako bismo postali još oduševljeniji sustolnici na gozbi slavljeničke nedjelje. Kriste uskrsli, pomozi da se u nama rodi novi čovjek koji svojom odgovornošću i kršćanskom zauzetošću čuje i osjeća potrebe drugih; uvažava i razgovara sa svima; svjedok koji gleda otvorenim očima i srcem vjeruje.

Nakon misnoga slavlja, koje je svojim pjevanjem uveličao Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma pod ravnanjem kapelnika maestra don Šime Marovića, nadbiskup je blagoslovio jelo, čestitavši Uskrs svim vjernicima.(ika/bitno.net)