U srijedu 25. siječnja održana je u prostorijama zgrade Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, pod predsjedanjem gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića, treća sjednica Komisije HBK za hrvatski martirologij.

Martirologij

Predsjednik je izvijestio članove o aktivnostima i događajima nakon druge sjednice. Uži odbor izradio je prijedlog znanstvenog skupa i dostavio drugim članovima. Prijedlog je dostavljen objema biskupskim konferencijama (HBK i BK BiH). U međuvremenu Predsjednik se sastao s predstavnicima Hrvatskog instituta za povijest, Hrvatskog instituta za društvena istraživanja „Ivo Pilar” i Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Prigodom tog sastanka opširno se govorilo o predstojećem znanstvenom skupu koji priređuje Komisija. Sudionici su obećali stručno i organizacijsku pomoć.

Dva dana prije sjednice (23. siječnja) održana je Izvanredna sjednica HBK na kojoj je predsjednik podnio izvješće o dosadašnjem radu Komisije i o programu za budućnost. Biskupi su se složili s prijedlogom znanstvenog skupa u travnju ove godine kao i s prijedlogom da se u svakoj nad/biskupiji osnuje posebno povjerenstvo koje će inicirati i koordinirati rad u župama. Detaljno izvješće predsjednik će podnijeti na zajedničkom zasjedanju HBK i BK BiH koje će se održati 30. i 31. siječnja u Sarajevu.
Novi broj Hrvatske vjernosti (br. 7) ima podnaslov: Časopis za Hrvatski martirologij. To znači da nije više samo glasilo Crkve hrvatskih mučenika. U tom smislu je Hrvatska vjernost tako preuređena da se u njoj mogu naći podaci o djelovanju Komisije za Hrvatski martirologij i o djelovanju pojedinih vice/postulatura (koji vode postupke za proglašenjem nekog mučenika blaženim ili svetim). Slično je preuređena i web stranica Crkve hrvatskih mučenika.

Marko Prpa upoznao se sa sličnim inicijativama u Sloveniji i na temelju iskustva naših susjeda predložio je što bismo i mi trebali činiti. Važno je da na znanstvenom skupu sudjeluje stručnjak kojemu je poznato stradanje Hrvata u Sloveniji neposredno nakon Drugog svjetskog rata i koji može predložiti način kako bi se stradalima odalo dužno poštovanje (iskapanjem, obilježavanjem grobišta ili prenošenjem na druga groblja). Fra Miljenko Stojić izvijestio je o radu u Hercegovini, o čemu se može čitati na stranicama glasila Stopama pobijenih. Nedavno je izišao osmi broj tog glasila.

Što se tiče znanstvenog skupa, prihvaćen je spomenuti prijedlog, uz neke ispravke i dodatke. Neki od članova Komisije smatraju da je za dobru pripremu znanstvenog skupa potrebno više vremena. Većina misli da treba prethodno ispitati je li to odgađanje potrebno glavnim referentima. Naime, izvješća iz pojedinih nad/biskupija, redovničkih zajednica i vice/postulatura ne trebaju se temeljiti na novim istraživanjima nego na trenutačnom stanju stvari, pa se pretpostavlja da za takva izvješća ne treba mnogo vremena.

Naglašeno je da na simpoziju treba jasno istaknuti pojam kršćanskog mučeništva (Dukić). Uz referat o represiji komunističkog sustava poslije rata (J. Jurčević), istaknuta je potreba da se posebno obradi represija prema crkvenim ustanovama i pojedincima.

Budući da je riječ o zločinima komunističkog režima, Komisija je većinom glasova odlučila da se simpozij neće izravno baviti zločinima velikosrpske (četničke) i jugoslavenske orijentacije, iako je jasno, kako su s pravom neki isticali da je među njima i komunistima postojala nekada manja, nekada veća suradnja.
I dalje se ostaje pri tome da se znanstveni skup održi u prostorijama HBK da se istakne crkvena inicijativa, a druge ustanove mogu biti suorganizatori. Ponovno je naglašeno da simpozij treba staviti naglasak na mučeništvu i (nevinoj) žrtvi, a ne na okrutnosti mučitelja i nalogodavaca. Time bi se čistila naša memorija od svake mržnje i neprijateljstva a u sjećanje bi se ugrađivalo prave vrijednosti. Tu se od Crkve očekuje snažan poticaj i pomoć da se počne s isticanjem onoga što nam pomaže za postavljanje temelja boljoj budućnosti. A to je do sada uglavnom gurano na margine i prepuštano zaboravu.
Komisija će predložiti svim nad/biskupijama da se organiziraju istraživanja na terenu. Što znači da bi u svakoj nad/biskupiji trebalo osnovati nad/biskupijsku komisiju (povjerenstvo) ili bar naći kontakt osobu koja će imati vezu s Komisijom. Neke biskupije su u na tom polju već mnogo učinile. U radu treba surađivati s drugim ustanovama, ali ne preuzimati njihove zadaće niti ulaziti u njihove nadležnosti. Uvijek treba voditi računa o mučeničkoj sastavnici stradanja. Postojeću građu skupiti skupiti u biskupiji i s njome upoznati zajedničku Komisiju. Centrala (tajništvo) za sada je predloženo da bude u Gospiću. U narednom broju Hrvatske vjernosti bit će detaljne upute za rad tog nad/biskupijskog povjerenstva. Komisija predlaže da se službeno zove Komisija HBK i BH BiH za hrvatski martirologij (dodati: i BK BiH). (ika/bitno.net)