Biskup Yole u Nigeriji Stephen Dami Mamza zatražio je od Državnog tajništva Sjedinjenih Američkih Država da opravda zašto je maknulo Nigeriju s liste zemalja pod nadzorom zbog kršenja vjerskih sloboda, prenio je CNA.

Biskup Mamza rekao je da je osobno svjedočio brutalnom progonu kršćana u toj najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji. Istaknuo je da je s njihovog gledišta protukršćansko nasilje u Nigeriji intenzivnije nego ikada.

Stoga mu nije jasno zbog čega njegova zemlja, za razliku od prošle godine, više nije na listi State Departmenta. Prošle godine, bivši američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je da je Nigerija među zemljama za koje vlada osobita zabrinutost, jer je uključena u ili tolerira „sustavna, stalna i nečuvena kršenja vjerskih sloboda“.

U studenom 2021. Nigeriju je posjetio američki državni tajnik Antony Blinken i tom se prigodom susreo s predsjednikom Muhammaduom Buharijem.

„Kako je Nigerija drugačija od Nigerije od prije dvije godine?“, pitao je mons. Mamza tražeći od Blinkena da predoči statistiku ili dokaz za nalog da ju se skine s liste.

Dodao je da ih je ražalostilo što ih američki Državni tajnik nije niti kontaktirao, niti se susreo s njima. Progoni se nastavljaju, ponovio je biskup, rekavši da ih kršćani još uvijek osjećaju i proživljavaju.

Zgražanje „neobjašnjivom odlukom“ State Departmenta u kojoj je Nigerija opisana kao zemlja bez ozbiljnih kršenja vjerskih sloboda, izrazilo je i Povjerenstvo Sjedinjenih Država za međunarodnu vjersku slobodu (USCIRF).

U svom godišnjem izvješću USCIRF navodi da su građani Nigerije suočeni s nasiljem islamskih militanata, među ostalim, s diskriminacijom, prisilnim zatvaranjima i smrtnim kaznama za blasfemiju koje donose šerijatski sudovi odobreni od države.

Kao primjeri kršenja vjerskih sloboda u Nigeriji tijekom 2020. istaknuti su osuda na smrt 22-godišnjeg glazbenika Yahaye Sharif-Aminua, uhićenje uglednog aktivista za ljudska prava Mubaraka Bale, ubojstvo glavosijekom čelnika Udruženja nigerijskih kršćana (CAN) u Adamawi jer je odbio odreći se vjere te pogubljenje petero humanitarnih djelatnika kao upozorenje „nevjernima koji s islama prijeđu na kršćanstvo“. Militanti su također napadali vjernike okupljene na bogoslužjima, ciljano otimali i ubijali kršćane, a, između ostaloga, uništili su 11 crkvi u Srednjem pojasu Nigerije.

Ranije u prosincu, nadbiskup Abuje Ignatius Ayau Kaigama pozvao je nigerijske katolike da mole krunicu za prestanak „nerazumnih ubojstava i napada zbog kojih su stanovnici interno raseljeni“.

Izvršni direktor organizacije Open Doors USA David Curry naveo je da su u proteklom desetljeću zabilježili tisuće ubojstava nigerijskih kršćana. Dodao je da se ni u jednoj zemlji svijeta „ne može vidjeti takva razina nezakonitog nasilja usmjerena izravno na kršćansku zajednicu, a situacija se u proteklih 12 mjeseci samo pogoršala. Nigerijska vlada tvrdoglavo odbija suočiti se s tim nasiljem.“

Ove godine State Department je na svojoj listi zemljama za koje vlada osobita zabrinutost zbog kršenja vjerskih sloboda proglasio Burmu, Kinu, Eritreju, Iran, Sjevernu Koreju, Pakistan, Saudijsku Arabiju, Tadžikistan i Turkmenistan te je među njih uvrstio i Rusiju.

Na listi su također Alžir, Komori, Kuba i Nikaragva te kao opasne skupine al-Shabab, Boko Haram, Hayat Tahrir al-Sham, Huti, ISIS, ISIS-Velika Sahara, ISIS-Zapadna Afrika, Jamaat Nasr al-Islam wal-Muslimin i talibani.