“Prkosna” sestra Marija Restituta postavila je raspela na zidove u svojoj bolnici, i odbila je maknuti ih.

marija restituta časna sestra koju je nacistički sud osudio na smrt

Foto: Wikimedia Commons

Sestra Marija Restituta dočekala je korizmeni post 1942. godine u pritvoru. Uhitili su je na Pepelnicu, a njezin je zločin bio: ”vješanje križeva”. Osuđena je na smrt, i sljedeće je godine, na Veliki utorak, pogubljena odrubljivanjem glave.

1. svibnja 1894. bio je sretan dan za Antona i Mariju Kafku. Marija je upravo rodila njihovo šesto dijete i majka i kći su se obje dobro osjećale. Ponosni roditelji su svom malenom djetetu nadjenuli ime Helena. Anton i Marija, oboje veliki katolici, krstili su svoje dijete već 13 dana nakon rođenja.

Krštenje je održano u crkvi Velike Gospe u Husovicama, gradiću u tadašnjoj Austriji (današnjoj Češkoj). Prije Helenina drugog rođendana obitelj se preselila u Beč.
Helena je bila dobra i marljiva učenica. Prvu pričest primila je u crkvi sv. Brigite u svibnju 1905., a sljedeće godine u istoj crkvi i sakrament potvrde. Nakon osam godina osnovne škole jednu je godinu provela u školi za kućanice, i u dobi od 15 godina već je radila kao služavka i kuharica, i obučavala se za posao medicinske sestre.

U dobi od 19 godina postala je pomoćna sestra u gradskoj bolnici Lainz. Tu je prvi put došla u kontakt sa sestrama Franjevkama od kršćanske ljubavi i odmah je odlučila pridružiti im se, te je 23. listopada 1915. postala sestra Marija Restituta. Završne zavjete položila je godinu kasnije i počela raditi kao sestra.

Do kraja Prvog svjetskog rata sestra Restituta je postala glavna operacijska sestra u bolnici Modling u Beču. Do tada nije nikada čula za Adolfa Hitlera i vjerojatno nije ni mogla zamisliti da će zbog tog čovjeka jednog dana njena voljena zemlja biti pripojena Njemačkoj Republici.

12. ožujka 1938. Austrijska nacistička stranka uspješno je izvela državni udar i preuzela vlast. To je bio nezamisliv i neočekivan događaj, a Hitler je preuzeo kontrolu nad nekad ponosnom austrijskom nacijom.

Sestra Restituta bila je nadmoćno nadglasana u svojem protivljenju nacističkom režimu. Nakon izgradnje novog bolničkog krila, postavila je raspelo u svaku novu sobu. Nacisti su zahtijevali da se raspela maknu, zaprijetivši sestri Restituti da će je smijeniti ako se ne pokori. Ona je to odbila i raspela su ostala na zidovima.

Jedan od doktora, fanatični nacist, to nikako nije mogao prihvatiti. Prijavio ju je Partiji i na Pepelnicu 1942. nakon izlaska iz operacijske sale uhićena je od strane Gestapa. Optužbe protiv nje uključivale su ”vješanje križeva, i pisanje pjesama koje su ismijavale Hitlera”.

Nacisti su je ubrzo osudili na smrt odrubljivanjem glave zbog ”podupiranja neprijatelja i zavjere radi veleizdaje”. Ponudili su joj slobodu ako napusti Franjevke koje je toliko voljela i to je ona deklarativno odbila. Iako su mnoge sestre izgubile svoje živote u koncentracijskim logorima, sestra Restituta ostala je jedina katolička časna sestra koju je nacistički sud optužio, sudio joj i konačno osudio na smrt.

Molba za pomilovanjem stigla je čak i do Hitlerova osobnog tajnika i kancelara Nacističke partije Martina Bormanna. Njegov odgovor je bio da će njeno pogubljivanje ”biti vrlo efektivno zastrašivanje drugih koji bi pomislili na otpor nacistima”. Sestra Marija Restituta svoje posljednje dane provela je u zatvoru brinući se za bolesne. Zbog svoje ljubavi prema raspelu – zapravo prema Onome koji je na njemu umro – dekapitirana je 30. travnja 1943.

Dan njene smrti bio je Veliki utorak, a imala je tada 48 godina.

Papa Ivan Pavao II. posjetio je Beč 1998. i beatificirao Helenu Kafku, djevojku kojoj je služenje bilo poslanje. Proglasili su je blaženom Marijom Restitutom. Jako dobro je znala služiti drugima, ali najbolje je ipak služila svom Spasitelju i Njemu je podarila svoj život.

Blažena Marijo Restituto, moli za nas!

Larry Peterson | Aleteia.com

Prijevod: Ivan Obućina | Bitno.net