UVJERLJIVOM VEĆINOM GLASOVA Kada se hoće, onda se i može: Slovački parlament odbio Istanbulsku konvenciju Kako prenose slovački mediji, za usvajanje rezolucije kojom se odbija Istanbulska konvencija glasovao je 101 zastupnik od njih 133 nazočna Slovački parlament odbio je danas, i to uvjerljivom većinom, nastaviti ratifikaciju tzv. Istanbulske konvencije i naložio vladi te zemlje obavijestiti Vijeće Europe da Bratislava neće prihvatiti taj dokument. Kako prenose slovački mediji, za usvajanje rezolucije kojom se odbija Istanbulska konvencija glasovao je 101 zastupnik od njih 133 nazočna. Rezoluciju je predložila Slovačka narodna stranka koja je trenutačno dijelom vladajuće koalicije, koju predvode socijaldemokrati i čiji je premijer Peter Pellegrini. Slovačka je već dulje vrijeme pokazivala ozbiljnu skepsu prema Istanbulskoj konvenciji, dokumenta čije puno ime glasi: Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Još u kolovozu 2017. tadašnja slovačka ministrica pravosuđa Lucia Žitňanská objavila je odluku o odgodi ratifikacije, navodeći kao razlog javne rasprave i okrugle stolove koji su pokazali veliku podijeljenost oko sadržaja konvencije. Protiv Konvencije jasno je istupila i Katolička Crkva u Slovačkoj (iako su svojedobno hrvatski mediji tvrdili kako su hrvatski biskupi nekakva iznimka po pitanju suprotstavljanja Konvenciji), pa je tako predsjednik Slovačke biskupske konferencije mons. Stanislav Zvolensky svojedobno poručio: “Nasilje nad ženama u bilo kakvom obliku nedopustivo je i zaslužuje osudu. Temu zaštite žena od nasilja smatramo čak tako ozbiljnom da pokušaje podmetanja drugih tema u njezinu okviru, primjerice rodne ideologije ili podučavanja o tzv. nestereotipnim ulogama u školama, smatramo neprihvatljivima. Definicija roda, tako kako ju uvodi Konvencija, odvaja rod od spola. Shvaća ga kao ‘socijalni konstrukt’, kao promjenu koja nije vezana uz biološki spol… Takvo shvaćanje pak proturječi ljudskom iskustvu i zdravoj prosudbi. Istanbulska konvencija u predloženom obliku može rezultirati narušavanjem prava roditelja na odgoj djece i narušavanjem vjerske slobode.“ Ovome dodajmo kako je jedna druga zemlja Višegradske skupine – Poljska – Istanbulsku konvenciju ratificirala 2015., ali se o tome i dalje u toj zemlji vode rasprave. Konvencija je ratificirana u vrijeme probruxelleske vlade koju je predvodila stranka Građanska platforma (PO), unatoč velikim otporima oporbe i javnosti. Nakon dolaska na vlast konzervativne stranke Pravo i pravednost (PiS), iz vlade su dolazili signali kako bi vlada mogla pokrenuti poništenje potpisa pod tu konvenciju. To se, za sada, nije dogodilo, ali je predsjednik Andrzej Duda u više navrata izrazio svoje neslaganje, kao pravnik i kao političar, s Istanbulskom konvencijom. Upitan jednom prigodom zašto vlada ne pokreće proceduru za njezino poništenje, odgovorio je: “To trebate pitati vladu. Ali, ja smatram da tu konvenciju ne treba primjenjivati… Još kao zastupnik jasno sam bio protiv nje. Smatrao sam da poljsko zakonodavstvo na odgovarajući način sankcionira nasilje nad ženama i nije bilo nikakve potrebe za ratifikacijom Konvencije koja na određeni način dovodi u pitanje tradiciju i vjerske običaje našeg naroda”, rekao je tada poljski predsjednik, govoreći o onim dijelovima Konvencije u kojima se tvrdi da postoji povezanost između nasilja nad ženama i “tradicije i religije”. Podsjetimo, hrvatski premijer Andrej Plenković u više je navrata dao potporu Istanbulskoj konvenciji i njezinoj ratifikaciji. Goran Andrijanić | Bitno.net
NAŠI NOVI SUSJEDI Carlosa, Nirmalu i Richarda u Hrvatsku nije privukao samo posao: ‘Htjeli smo živjeti u katoličkoj zemlji’
POZIV NA POTPORU Dragi čitatelji, potrebna nam je vaša pomoć! Odvojite 1€ mjesečno i podržite naš rad
NAŠI NOVI SUSJEDI Carlosa, Nirmalu i Richarda u Hrvatsku nije privukao samo posao: ‘Htjeli smo živjeti u katoličkoj zemlji’