Dok biskup Matagalpe u Nikaragvi Rolando Alvarez čeka početak sudskog procesa zbog optužbe za proturežimsko djelovanje, svećenik Oscar Danilo Benavides Davila osuđen je u subotu 4. veljače po mjesnom vremenu za slične optužbe na deset godina zatvora, piše IKA.

Agencija KNA prenosi navode nikaragvanskih medija nesklonih režimu, koji tvrde da je početak procesa u glavnom gradu Managui protiv biskupa Alvareza zakazan za 28. ožujka. Sandinistički režim predsjednika Daniela Ortege i njegove supruge i potpredsjednice Rosario Murillo zasad je dopustio iskaze samo svjedocima koji terete biskupa, koji ne može niti birati odvjetnika, tvrde neovisni mediji.

Svećenik Oscar Danilo Benavides Davila iz mjesta Mulukuku u subotu po mjesnom vremenu osuđen je na deset godina zatvora, javio je portal „Despacho505“. Optužnica ga je teretila za „urotu u svrhu podrivanja nacionalnog integriteta“ i „širenje lažnih vijesti putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija“.

Isto se stavlja na teret i biskupu Alvarezu i još nekolicini svećenika.

Osim zatvorske kazne, otac Benavides Davila mora platiti i novčanu kaznu u iznosu od 49.917 cordoba, preračunato oko 1.300 eura.

Berta Valle, televizijska novinarka, borac za ljudska prava i supruga zatvorenog bivšeg predsjedničkog kandidata Felixa Maradiage, koja se nalazi u izbjeglištvu u Miamiju, za KNA je izjavila kako se u pozadini pravosudnog programa krije jasna politička strategija. „Glavni je razlog taj što je Katolička Crkva institucija koja otvoreno osuđuje povrede ljudskih prava i zauzima se za nikaragvanski narod“, rekla je.

Prema njezinim riječima, posebice svećenici, uključujući i biskupa Alvareza, dio su tih glasova koji traže pravičnost i slobodu u Nikaragvi.

„Režim sad pokušava ušutkati tu instituciju koja osuđuje povrede ljudskih prava i zatvoriti posljednje prostore u Nikaragvi u kojima je bilo moguće izraziti kritiku stanja i zahtjeve za pravičnošću“, tvrdi Valle, koja upozorava da su time ugrožene i same župe. „To znači da u Nikaragvi više čak nema ni prostora u kojima mnogi ljudi mogu zajedno slaviti misu onako kako je to ranije bilo moguće“, pojasnila je.

Uz to, u Nikaragvi više nije moguće na bilo koji način ni organizirati prosvjed. „Nema mjesta za prosvjede, oni se kriminaliziraju. Mladi ljudi moraju praktički bježati iz zemlje. Razmjeri selidbe mladih ljudi krajnje su uznemirujući“, poručila je, dodavši kako mladi koji se još u zemlji žele angažirati za slobodu moraju to činiti u potpunoj skrovitosti.

Muž Berte Valle, bivši predsjednički kandidat Felix Maradiaga pripada skupini oporbenih političara koje je Ortega dao uhititi uoči izbora 2021. godine, čime si je omogućio izbornu pobjedu bez ozbiljnih protukandidata.

„Režim je odlučio uhititi predsjedničke kandidate koji su trebali na izborima u studenome 2021. nastupiti protiv Ortege“, rekla je Valle, uz napomenu kako nije samo riječ o oporbenim političarima. „Uhićeni su i zatvoreni i studentski vođe, seljački vođe, novinari, poduzetnici i borci za ljudska prava“, upozorila je.

Najnovija presuda protiv svećenika događa se u jeku teške unutarnjopolitičke krize koja u Nikaragvi traje već godinama. Na početku vala prosvjeda u cijeloj zemlji protiv Ortegina ljevičarskog režima život je izgubilo oko 350 ljudi, a tisuće su ozlijeđene. Katolička Crkva, nevladine udruge i neovisni mediji uporno oštro kritiziraju povrede ljudskih prava od strane vlasti, čime se sami izlažu teškim posljedicama po vlastitu sigurnost, donosi IKA.

Kako smo već pisali, biskup Matagalpe Rolando Alvarez, koji se od 5. kolovoza 2022. nalazi u kućnom pritvoru, optužen je za „kazneno djelo urote s ciljem da našteti nacionalnom jedinstvu“ i za „širenje lažnih vijesti na štetu nikaragvanske države i društva“.

Podsjetimo, Mons. Álvarez zatočen je nakon što je kritizirao vladino zatvaranje katoličkih radiopostaja, a državna regulatorna agencija TELCOR uklonila je i televizijski kanal Nikaragvanske biskupske konferencije.

Osim obračuna s biskupom, vlasti su u 2022. iz zemlje potjerale Misionarke ljubavi, red koji je osnovala Majka Terezija, s izlikom da nisu ispravno prijavile podrijetlo svoje imovine. Misionarke su samo jedna od brojnih organizacija koje su u Nikaragvi prisilno prestale djelovati od 2018.

O situaciji u Nikaragvi oglasio se i tijekom opće audijencije održane 21. kolovoza i papa Franjo: „Sa zabrinutošću i tugom pomno pratim razvoj situacije u Nikaragvi, koja uključuje ljude i institucije. Želio bih izraziti svoje uvjerenje i nadu da se otvorenim i iskrenim dijalogom ipak mogu pronaći temelji za miran suživot u duhu uzajamnog uvažavanja. Molimo Gospodina da, po zagovoru Prečiste, udahne tu konkretnu volju u srca sviju”.