Katolička crkva danas je dobila novog blaženika! Riječ je o mons. Vladimiru Ghiki, rumunjskom svećeniku koji je 16. svibnja 1954. godine, od hladnoće i izgladnjelosti umro u komunističkom zatvoru u mjestu Jilavi.

-Umirem čiste savjesti, znajući da sam učinio sve što sam mogao za pravu Crkvu Kristovu – posljednje su riječi rumunjskog svećenika mons. Vladimira Ghike, jednoga od brojnih mučenika komunističkog režima koji će prema riječima bukureštanskog nadbiskupa mons. Ioana Robua, „predstavljati sve neznane kršćanske mučenike“ iz tog nesretnog razdoblja rumunjske povijesti.

-Beatifikacija Vladimira Ghike poseban je dar ne samo našoj nadbiskupiji već čitavoj Crkvi u Rumunjskoj – izjavio je nadbiskup Robu, nakon što je papa Franjo 27. ožujka proglasio Dekret o mučeništvu mons. Ghike. Zahtjev za proglašenjem blaženim mons. Ghike nadbiskup je uputio Svetoj Stolici 1991. godine, svjestan kako je riječ o istinskom mučeniku za vjeru, a sada prvom blaženiku-mučeniku mjesne Crkve.

Mons. Vladimir Ghika rođen je u Istanbulu 1873. godine. Ovaj potomak moldavske kraljevske obitelji kršten je u Pravoslavnoj crkvi, a zahvaljujući očevoj diplomatskoj karijeri primio je vrhunsku naobrazbu u Francuskoj. Nakon školovanja u Toulouseu, upisuje Fakultet političkih znanosti u Parizu te istovremeno pohađa predavanja iz medicine, botanike, umjetnosti, književnosti, filozofije, povijesti i prava. Po završetku studija kratko boravi u Rumunjskoj, a potom odlazi na rimski dominikanski Fakultet filozofije i teologije „Angelicum“, na kojemu je 1898. godine i doktorirao.

U travnju 1902. godine postaje katolikom, a na nagovor pape Pija X. odustaje od svećeništva i posvećuje se laičkom, svjetovnom apostolatu. Zbog izvanrednog karitativnog djelovanja diljem svijeta, dobio je nadimak „princ milosrđa“. Zahvaljujući mons. Ghiki u Bukureštu je otvorena prva besplatna klinika „Mariae Bethlehem“, a postavio je i temelje velikoj bolnici i sanatoriju sv. Vinka Paulskog – prvoj besplatnoj bolnici u Rumunjskoj. Također, organizirao je i liječničku pomoć za žrtve Balkanskih ratova 1913. i 1915. godine, te za oboljele u epidemiji kolere.

U listopadu 1923. godine, u 50-oj godini života, zaređen je za svećenika, a dva dana kasnije papa Pio XI. dopustio mu je slaviti liturgiju po oba obreda – Rimskom i Bizantskom. Nakon ređenja, Ghika je odlučio biti „siromašni svećenik među najsiromašnijima“. U Villejuifu, na periferiji Pariza, izgradio je drvenu baraku koju je podijelio na tri dijela: kliniku i kapelu, za liječenje tijela i duše, te sobu sa jednom drvenom klupom za spavanje.

Nakon sedam godina života u baraci, papa Pio XI. imenuje ga apostolskim pronotarom. „Ništa se u mojem životu neće promijeniti. To je samo traka oko reverende“, govorio je ovaj izvanredni svećenik onima koji su mu čestitali na imenovanju. Po izbijanju Drugog svjetskog rata, mons. Ghika vraća se u Rumunjsku kako bi se posvetio siromašnima i bolesnima, te zbrinjavanju brojnih izbjeglica. Nakon završetka rata i dolaska komunista na vlast, odbija se ukrcati na „kraljevski vlak“ i napustiti Rumunjsku. U studenom 1952. godine optužen je za „tešku izdaju“, a nakon 80 nasilnih ispitivanja određena mu je kazna zatvora od tri godine. Dvije godine kasnije, u zatvoru u Jilavi, preminuo je od iscrpljenosti, hladnoće i izgladnjelosti.

-Mučeništvo nije pojava prvih stoljeća kršćanstva. Ljudi su dali svoj život za vjeru i u nedavnoj prošlosti, a to i danas čine u velikom broju – izjavio je nadbiskup Robu, te dodao kako je bilo potrebno mnogo truda kako bi se dokumentirao posljednji dio života mons. Ghike, budući da su komunisti sustavno uništavali svaki trag o njemu, no kako Crkva, na sreću, ima dugo pamćenje, iako će uvijek biti mučenika čije priče neće biti sačuvane.

Ovo je prilika da spomenemo i hrvatske mučenike komunističkog režima. Prema Hrvatskom martirologiju XX. stoljeća, njihov je broj: 4 biskupa, 523 svećenika, 50 bogoslova, 38 sjemeništaraca (gimnazijalaca), 17 časne braće (braće laika), 31 redovnica. U usporedbi sa ostalim europskim zemljama u kojima je vladao komunistički režim, Hrvatska je, po broju ubijenih svećenika i redovnika u odnosu na broj stanovnika, na prvome mjestu.

M.V. | Bitno.net

[facebook] Klikni like i pridruži nam se! [/facebook]