Đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Marin Srakić, održao je 27. ožujka u Nadbiskupskom domu u Đakovu konferenciju za medije te uputio svoju Pastirsku uskrsnu poruku pod naslovom Kao što sam ja vas ljubio (Iv 15, 12). Kazavši kako u blagdanima Gospodinove muke, smrti i uskrsnuća ponovno želimo otkriti kako nam je Bog u Isusu Kristu darovao nepresušni izvor svoje ljubavi i spasenja, nadbiskup je naglasio kako kršćanin u Isusovu uskrsnuću već sada proživljava novost i konačnu pobjedu života te svoje zajedništvo s Kristom doživljava kao trajno životno nadahnuće. „U njega gledajte i razveselite se” – to je poziv koji nas u svim životnim prilikama upravlja da svoj pogled nikada ne skidamo s Krista”, rekao je nadbiskup, uputivši poticajne riječi: “Potrudimo se da nam pogled vjere ne bude maglovit, i u Isusovo uskrsnuće unesimo svu dubinu svoga bića, sve tajne svoga srca, sav svoj životni hod, svoje bojazni i sve rane. Gledajmo s povjerenjem i predanjem u njegove ruke koje su na križu raskriljene za nas i za čitav svijet, uvijek spremne umiti nas u svojoj ljubavi.”

Podsjetivši na Isusovu zapovijed: Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio!, nadbiskup je rekao kako se u njoj prepoznaje trajni identitet i poslanje Kristove Crkve koja se, od apostola i kroz čitavu povijest, prepoznaje kao živa zajednica koja svijetu donosi klicu uskrsne preobrazbe koju po Isusu dariva snaga i pobjeda Božje ljubavi. “Za takvu Crkvu i u našem vremenu molio je nedavno, prigodom završetka svoga pontifikata, danas papa u miru Benedikt XVI. te nam je zadivljujućom dubinom i evanđeoskom jednostavnošću poručio: Bog nas ljubi, ali očekuje da i mi njega ljubimo!”, rekao je nadbiskup, dodajući kako je Kristov put ljubavi što ga trebamo preuzimati uvijek svjež i nov, te kako živa Crkva i danas želi rasti i obnavljati se novom spremnošću za službu ljubavi – za službu koja je ujedno i djelo evangelizacije, radosna što će je na tom putu predvoditi u ljubavi i jednostavnosti službom pastira novi papa Franjo.

“Iskreno želim da ovogodišnji Uskrs u svima nama, u još većoj mjeri, obnovi baštinu Kristove službe ljubavi i da se u njoj, usprkos naporu i žrtvama, osjetimo ispunjenima i radosnima. To je ujedno i ‘kvasac’ naše vjere, ‘sjeme’ i ‘klica’ novosti uskrsloga života što ga svi trebamo nositi jedni drugima – mi, zaređeni službenici, biskupi, svećenici i đakoni, članovi redovničkih zajednica i svi Kristovi vjernici laici, u čemu se, nošeni naravnom dobrotom i plemenitošću, s nama sjedinjuju i svi članovi ljudske zajednice i društvenih ustanova”, rekao je nadbiskup, čestitajući Uskrs svim vjernicima, u svoje i u ime pomoćnog biskupa Đure Hranića.

U drugom dijelu susreta brojni okupljeni novinari imali su priliku nadbiskupu postavljati pitanja vezana uz život Crkve. Na pitanje kako danas, kada je broj nezaposlenih 400 tisuća, u radosti proslaviti Uskrs, nadbiskup je rekao kako bi bio vrlo radostan kad bi svima mogao potpisati produženje radnog odnosa. “Ova situacija događa se velikom dijelu našeg naroda, ali nije to samo naš problem, ovo se širi diljem svijeta, živi se u neprestanoj napetosti i tjeskobi hoće li zadržati radno mjesto ili kada će se ponovno zaposliti. Najgore bi bilo da svi počnemo plakati i tugovati jer iz tuge se teško izlazi. Mislim da moramo gajiti tu nutarnju nadu, to je ta Božanska iskra u čovjeku koja ne dopušta da se čovjek miri sa sudbinom koja ga nemilosrdno bije sa svih strana, bilo da se radi o ekonomskim, društvenim, moralnim ili nekim drugim pitanjima. Kao biskup, jedino mogu kazati i pozvati – Ne gubimo nadu! Ni oni koji očekuju posao, ni oni koji su zaduženi da pronađu taj posao za svoj narod. Molimo za one koji su preuzeli odgovornost u našem društvu da pronađu što prije taj ‘ključ preobrazbe’, na svim mogućim područjima. Nakon svega što slušamo o dokidanju radnih mjesta, kako na dražbu idu poduzeća i pojedinci, pitamo se kako taj narod uopće živi? Sigurno da je u čovjeku ta nutarnja sila zbog koje se ne predaje, već nastoji pronaći izvore za svoj život i preživljavanje. Nažalost, i oni koji se razumiju u ekonomiju i gospodarstvo nisu dovoljno mudri da pronađu izlaz iz svega toga. Oni opet koji su dobili povjerenje naroda ne mogu pronaći rješenje. Ne bi rekao da je u pitanju zloba, da nema dobre volje, ali jednostavno se ne pronalazi izlaz. Tu i tamo se nešto tapka, traži, poduzima, ali rezultati nisu Bog zna kakvi”, rekao je nadbiskup.

Zamoljen da prenese svoje dojmove u izboru novog pape, nadbiskup je rekao kako je imao sreću biti na Trgu sv. Petra kada se pojavio bijeli dim, te kada je kardinal Tauran proglasio da imamo papu i kad se Papa predstavio. “Dakako da je sve iznenadio svojim nastupom, od prve riječi, kada je pozdravio sa – Dobra večer! Treba znati da se u drugim zemljama svijeta ne pozdravlja kao u našim slavenskim narodima s ‘Hvaljen Isus i Marija’. Pokazao je da dolazi iz drugoga svijeta. To su druge kategorije nego što su kategorije Rima ili Europe. Neki su se nakon par dana pribojavali da nije riječ o populizmu, kako bi se svidio, međutim, vidi se da nije čovjek populizma, čovjek koji želi bacati prašinu u oči, već čovjek koji je tako živio i prije, kao nadbiskup Buenos Airesa. Noćas sam naišao na izvadak iz govora koji je on održao prije konklava, kada je rekao da Crkva mora ići na periferiju. Ne geografsku, već na egzistencijalnu periferiju, tamo gdje postoji nevolja i bijeda. Tu sam ideju čuo i prije nekoliko godina, kada je netko rekao da Crkva mora izaći iz biskupskih dvora i velikih samostanskih zgrada i izaći na periferiju jer Crkva je tamo. Vjerujte, neće to biti lako. Ne zato jer je mentalitet onih koji žive u biskupskim dvorima i velikim samostanskim zgradama protiv toga, već, kada se nešto mijenja, to je kao kad želiš uzgibati ocean. Ali, mislim da je izbor ovoga Pape trenutak kada se Crkva doista mora zamisliti. Bergolio je kardinalima držao nagovor i kazao kako Crkva treba prestati govoriti o sebi jer se tako nalazi kao na pomičnoj traci – govori, miče se, ali ostaje na istom mjestu. Naprotiv, treba govoriti svijetu kako on očekuje i propovijedati izvorno evanđelje.”

Na novinarski upit da komentira križ pape Franje i svoj, zlatne boje, te da odgovori hoće li Crkva krenuti putem siromaštva, jednostavnosti i skromnosti, nadbiskup je, pogledavši svoj križ, rekao da sumnja da u njemu ima imalo srebra, kamoli zlata, te da nije zlato sve što se žuti, uz napomenu da najčešće nosi križ s hrvatskim pleterom. “Mislim da stanujem u stanu koji je skromniji nego sadašnji Papin stan u Sv. Marti. Ja ne boravim u salonima, ovdje samo primam goste. Kažu da si je Papa sam kuhao. Pa đakovački biskupi 60 godina nemaju svoje kuhinje, idemo na objed u Sjemenište, zajedno sa studentima, profesorima i svećenicima. Možda, kada se dođe u Biskupski dvor, sve izgleda pompozno. Neki kažu da bi to trebalo prodati i dati siromasima. Kada je Juda prigovarao što Marija dragocjenom pomasti Isusu pomazuje noge, jer se to moglo prodati i dati siromasima, Isus je i sam kazao da će siromahe uvijek imati uza se. Dakako da treba voditi brigu o siromasima, i Crkva je vodi, ali to se uvijek zanemaruje, a ističu se tapete, lusteri… Vodimo brigu o siromasima, ali i kultura je sastavni dio našeg društvenog, nacionalnog i crkvenog života. Dakako, velika je napast kad čovjek živi u nekakvim ‘bijesnim’ prostorijama da se i sam tako ponaša, ja to znam”, rekao je nadbiskup, zaključivši kako je potrebno uvijek se iznova vraćati jednostavnosti i skromnosti.

Novinare je zanimalo je li Crkva povećala svoja sredstva za rad Caritasa, odnosno jesu li ta sredstva rasla proporcionalno krizi, posebno se osvrnuvši na potrebu otvaranja pučke kuhinje u Vinkovcima. Nadbiskup je odgovorio kako se na tome stalno radi, kako je Crkvi jako stalo do pučkih kuhinja, ali i da ne ovisi sve o Crkvi. Podsjetio je kako je nedavno potpisan ugovor da se osposobi pučka kuhinja u Slavonskom Brodu, ali da je u Vinkovcima stanje komplicirano: “Spremni smo na to, sredstva koja dobivamo želimo uložiti u to, ali, kako to već ide, treba dozvola ova, dozvola ona, vlasništvo, gruntovnica, katastar… zapinje u beskraj. Imamo zgradu i spremni smo je zamijeniti jer je njezin položaj neadekvatan za položaj pučke kuhinje, jer one trebaju biti negdje u centru grada, dostupne svim korisnicima”, rekao je nadbiskup Srakić. (ika/bitno.net)