U istraživanju koje je u veljači ove godine za „Veritas – glasnik sv. Antuna Padovanskog“ provela agencija Hendal, građani su pokazali koliko znaju o sadašnjem poglavaru Katoličke Crkve i što misle o tome kakav je njegov pontifikat nakon prve godine vođenja Crkve.

Istraživanje se temelji na odgovorima građana starijih od 15 godina, iz šest hrvatskih regija, metodom slučajnog izbora. 97,9 posto građana čulo je za papu Franju, poglavara Katoličke Crkve i većina ga, nakon prve godine pontifikata, ocjenjuje s izvrsnim (62,5 posto). Također, po mišljenju većine (77,2 posto) papa Franjo promijenio je sliku Crkve u javnosti na bolje. 68,7 posto ispitanih smatra najbliži Papin govor o siromaštvu. Možda je tome razlog i trajna borba za egzistenciju sve većeg broja naših građana, pa u papi Franji nalaze nekoga tko ih razumije, saveznika u borbi za pravdu. Ohrabrujuće je znati da jedna petina bliskim doživljava i Papin međureligijski i ekumenski dijalog. Iako je Franjo od početka apostol Božjega milosrđa, to je blisko svega 16,1 posto građana, gotovo kao i Radost Evanđelja (15,9).

Jedan od najvećih uspjeha pape Franje u prvoj godini pontifikata je što je Isusa i Radosnu vijest uspio približiti vjernicima, kako to kaže 63 posto ispitanika. I oni koji su se opredijelili da „ne znaju“ je li u tome uspio (28,5 posto) također su duše koje imaju prilike biti zahvaćene njegovim navještajem. To što 40 posto ispitanih misli da živjeti prema Evanđelju nije teško, dok ih 31,4 posto misli da jest, može nam govoriti o dvostrukom pristupu Isusu i Njegovoj poruci: gledamo li najprije radost spasenja iz koje proizlazi lakoća nasljedovanja ili zahtjevnost križa zbog kojega Evanđelje nije lako? Križ ne isključuje radost, već – po Isusovoj otkupiteljskoj logici – preko križa se dolazi do radosti punine života.

Pitanje koje je osobito važno za medijske djelatnike odnosi se na izvore prema kojima naši sugrađani donose mišljenje o papi i kako ga prate? Više od polovice anketiranih građana se o djelovanju pape Franje informira iz svjetovnih medija (55,5 posto), dok ih samo 8,7 posto kao izvor koristi katoličke medije, a 25,5 posto kombinira i jedne i druge. 82,5 posto anketiranih o papi prati samo ono što mediji prenesu, dok ih svega 2,4 posto prati Papine cjelovite govore. I medije i sve što Papa kaže kombinira 8,2 posto građana. Iako je u protekloj godini objavljeno više naslova o papi Franji, ili njegovih djela na hrvatskome jeziku, svega 0,9 posto ispitanika pročitalo je barem jednu Franjinu knjigu.