Vjernicima su potrebni teolozi koji rade u zajedništvu s Crkvom – istaknuo je Benedikt XVI. govoreći članovima Međunarodnog teološkog povjerenstva koje je prije podne primio u audijenciju u prigodi njihove plenarne skupštine. Papa je potvrdio važnost sklada između vjere i razuma protiv svakovrsnog fanatizma, potom se osvrnuo na socijalni rad Crkve, koji – kako je rekao – nikada nije teoretski nego je u prvom redu evanđeosko svjedočenje.

Crkvi je potrebno stručno i vjerno promišljanje teologa – ustvrdio je Benedikt XVI. naglašavajući potrebu vjernosti teološkog istraživanja Crkvenom učiteljstvu. Bez zdravog i snažnog teološkog promišljanja Crkva ne bi mogla u cijelosti objasniti sklad između vjere i razuma. Istodobno bez vjerodostojno življenog zajedništva s Crkvom i prihvaćanja njezina učiteljstva, kao životnog prostora vlastitog postojanja, teologija ne bi mogla prikladno objasniti dar vjere – kazao je Sveti Otac.

U ovo vrijeme približavanja Božića, teolog ima biti čovjek došašća, nadahnjujući nadu iščekivanja – kazao je Benedikt XVI. osvrćući se na monoteizam, jednu od tema plenarne skupštine Teološkog povjerenstva, koji je u kršćanstvu, osvijetljen svjetlom Presvetoga Trojstva. Papa je poželio da „trojstvena objava“ bude u središtu kršćanske teologije. Premda etnički i vjerski sukobi u svijetu otežavaju shvaćanje posebnosti kršćanske misli o Bogu i o humanizmu koji se na njemu nadahnjuje, u imenu Isusa Krista mogu ljudi upoznati istinu o Bogu Ocu prema kojemu Duh Sveti usmjeruje svako stvorenje – primijetio je Benedikt XVI.

Papa je istaknuo da je „trojstveni monoteizam istinski izvor osobnoga i općeg mira“, te da je polazište svekolikog kršćanskog teološkog promišljanja o toj božanskoj objavi. Ističući da je katolička teologija oduvijek bila, kako potvrđuje povijesna uloga sveučilišta, pozorna na vezu između vjere i razuma, rekao je da je danas više nego ikad potrebna katolička teologija da se znanostima omogući sklad i da se izbjegnu opasna zastranjivanja religije koja su protivna razumu također i razuma koja su u opreci s religijom – ustvrdio je Sveti Otac.

Papa se u govoru osvrnuo i na socijalni nauk Crkve, o čemu se također raspravljalo na plenarnoj skupštini. Socijalno zauzimanje Crkve – kako je rekao – nije samo ljudsko, niti je neka socijalna teorija. Preobrazba društva koju su kršćani iznjedrili tijekom stoljeća zapravo je odgovor na Gospodinov dolazak u svijet, a svjetlo te Istine i Ljubavi prosvjetljava svaku kulturu i društvo – rekao je Sveti Otac dodajući:
I s onima koji ne dijele našu vjeru moramo u potrebnoj suradnji za opće dobro obrazložiti istinske i vjerske razloge svojega socijalnog rada, isto kao što očekujemo da i drugi objasne svoje razloge, kako bi se suradnja odvijala u jasnoći. Tko je shvatio temelje socijalnog kršćanskog zauzimanja u tome će otkriti poticaj da u obzir uzima i samu vjeru u Isusa Krista – zaključio je Benedikt XVI. (rv/bitno.net)