Papa Franjo u poslijepodnevnim je satima napustio Vatikan kako bi posjetio baziliku svete Marije Velike i pomolio pred ikonom Maria Salus populi Romani (Marija Spasiteljica rimskog naroda). Nakon molitve u Bazilici, papa Franjo pješice je poput hodočasnika, pješice krenuo ulicom Via del Corso kako bi se u crkvi svetog Marcela pomolio pred čudotvornim raspelom koje je tijekom “Velike kuge” u Rimu 1522. godine u procesiji nošeno gradskim četvrtima, piše Radio Vatikan, prenoseći priopćenje ravnatelja Tiskovnog ureda Svete Stolice Mattea Brunija.

“Svojom molitvom, rimski biskup je zazvao kraj pandemije koja je pogodila Italiju i svijet, zaiskao ozdravljenje brojnih bolesnika, sjetivši se brojnih žrtava proteklih dana, te molio da njihove obitelji i prijatelji pronađu utjehu i potporu. Njegova molitvena nakana uključivala je i zdravstvene djelatnike, liječnike, medicinske sestre i sve one koji omogućavaju funkcioniranje društva”, navodi se u priopćenju.

Poznato je kako je bazilika svete Marije Velike papi Franji vrlo draga. Otkako je rimski biskup više puta ju je posjetio, a prvi je put to bilo na dan nakon njegova izbora za papu, 14. ožujka 2013. godine. Postao je običaj njegova pontifikata da se u baziliku svete Marije Velike uputi prije i poslije svakog putovanja u inozemstvo.

U ikoni Blažene Djevice Marije s Djetetom u naručju Papa vidi vjeru Božjega naroda koji se stoljećima okupljao oko Gospe u trenutcima nevolje, primjerice u vrijeme kuge, kako bi isprosio znak milosti s neba, jer „ono što je nemoguće ljudima nije nemoguće Bogu“.

Uz drveni križ iz crkve svetog Marcella in Corso vezane su brojne pobožnosti. Početak čašćenja datira iz 1519. godine kada je veliki požar u potpunosti uništio spomenutu crkvu, no u pepelu je na glavnom oltaru pronađen je netaknuti drveni križ, dok je podno njega i dalje gorio plamen uljanice. Prizor je ganuo rimske vjernike koji su svakoga petka organizirali molitvu, a papa Lav X. naložio je obnovu crkve iste godine.

Tri godine nakon požara Rim je pogodila epidemija kuge, a vjernici su odlučili organizirati procesiju s križem koja je trajala 16 dana – od 4. do 20. kolovoza 1522. Epidemija je ubrzo prestala, a od 1600. godine redovito se organizira procesija s križem, od crkve svetog Marcella do bazilike svetog Petra. Spomenimo kako je sv. Ivan Pavao II. 2000. godine, tijekom jubileja oprosta, zagrlio taj isti križ. Bilo je to na prvu korizmenu nedjelju u tijeku posebnoga pokorničkog bogoslužja u vatikanskoj bazilici. Papa Ivana Pavao II. tada je ispovjedio grijehe Crkve i zamolio oproštenje: za grijehe počinjene u služenju istini; za grijehe protiv jedinstva Kristove ljubavi; za grijehe u odnosu na Izrael; za grijehe protiv ljubavi, mira, ljudskih prava i poštivanja kultura i religija; za grijehe protiv dostojanstva žene i jednakosti spolova; te na kraju za grijehe na području temeljnih prava osobe. Bio je to snažan prizor koji je, baš poput današnjeg, obišao svijet!

Radio Vatikan | Bitno.net