Nazire se „nova granica“ koja uspostavlja slojeviti odnos između čovjeka i stroja. Nadbiskup Vincenzo Paglia na općoj je skupštini Papinske akademije za život pročitao govor pape Franje o mogućnostima i rizicima novih tehnologija. Crkva je pozvana dati svoj prinos razmišljanju kako bi ono što je automatsko bilo u službi čovjeka te kako ne bi nikada povrijedilo dostojanstvo osobe.

Ono što je sigurno, i papi Franji potpuno jasno, jest da je riječ o epohalnoj prekretnici. Kao kada je čovjek – kako je napisao u govoru sudionicima opće skupštine Papinske akademije za život – izmislio parni stroj, električnu energiju, tiskarski stroj. Sada je vrijeme umjetne inteligencije, epoha u kojoj odluke, pa i one važne, često zajedno donose čovjek i neki algoritam, to jest određeni odnos koji još valja temeljito istražiti.

Papa nije predsjedao općoj skupštini Papinske akademije za život; zbog lagane slabosti, zbog koje je od jučer promijenio predviđene obveze, nije mogao osobno pozdraviti brojne sudionike – od predsjednika Europskoga parlamenta do generalnog ravnatelja FAO-a, odnosno Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu – te brojnih stručnjaka koji ovih dana sudjeluju na simpoziju pod naslovom “The Good Algorithm? Artificial Intelligence, Ethics, Law, Health” (‘Dobar algoritam? Umjetna inteligencija, etika, zakon, zdravlje’).

Digitalna galaksija i kritičko mišljenje

U govoru koji je pročitao predsjednik akademije nadbiskup Vincenzo Paglia, Papa je odmah na početku istaknuo da je tehnologija koja zauzima „digitalnu galaksiju“ Božji dar. Ali, ona je i bogatstvo slojevitih vidika, u kojemu odnos između ljudskoga udjela i automatskoga računanja treba dobro proučiti jer nije uvijek lako predvidjeti posljedice i odrediti odgovornost. Nove tehnologije – napomenuo je – nisu neutralna sredstva, i zbog svoje naravi čine nestalnima granice koje su do sada smatrane razlučivima, primjerice između anorganske i organske materije, između realnoga i virtualnoga, između stabilnih i događaja koji su u stalnom odnosu među sobom.

Digitalna epoha i demokracija

Na osobnoj razini – primijetio je Papa – digitalna epoha mijenja percepciju prostora i vremena, dok se homologacija ponajviše potvrđuje kao mjerilo pridruživanja, tako da priznavanje i uvažavanje razlike postaje sve teže. Na društveno-gospodarskom planu – istaknuo je Papa – pojavljuje se profil korisnikā koji su često svedeni na ‘potrošače’, podložene privatnim interesima koncentriranima u rukama nekolicine.

Iz digitalnih tragova ostavljenih na internetu, algoritmi uzimaju podatke koji omogućuju nadzirati mentalne navike i navike u odnosima, i to u komercijalne ili političke svrhe, često bez našega znanja – napomenuo je Papa te istaknuo da ta asimetričnost, u kojoj malo njih zna sve o nama, dok mi ne znamo ništa o njima, otupljuje kritičko mišljenje i svijest o slobodi. Nejednakosti se pretjerano povećavaju, spoznaje i bogatstvo nakupljaju se u malo ruku, uz velike opasnosti za demokratska društva – upozorio je Papa.

Etika i algoritam

Osvrnuvši se na vrlo staru i uvijek novu zadaću Crkve, da se zauzima kako bi osoba, slika Božja, bila u središtu, a ne na rubu svakog ljudskog postignuća, Papa je napomenuo da u slučaju tehnoloških sustava to znači da nije dovoljna savjest onih koji ih izume nego valja formirati i savjest onih koji ih rabe. Nazire se nova granica koju bismo mogli nazvati „algor-etika“. Ona želi zajamčiti stručnu i zajedničku provjeru postupaka u kojima se integriraju odnosi između ljudskih bića i strojeva našega doba. U zajedničkom traženju tih ciljeva, načela Socijalnoga nauka Crkve daju važan prinos: dostojanstvo osobe, pravednost, upotpunjavanje i solidarnost. Oni očituju našu obvezu da se stavimo u službu svake osobe u njezinoj cijelosti, kao i svih ljudi bez diskriminacije i isključivanja – napomenuo je papa Franjo.

Vatican News | Bitno.net