Foto: IKA
Prvi je uvodničar, prof. dr. sc. Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, istaknuo kako pojmovi navedeni u naslovu ne mogu jedan bez drugog, a bitni su i za buduća promišljanja o povezivanju tržišta rada i obrazovanja. Podsjetio je kako bi veza između znanosti, obrazovanja, tehničkih i moralnih vrijednosti u 21. stoljeću morala biti jača nego ikad. “Mi danas obrazujemo ljude prema obrascu i načelima obrazovnog sustava koje vučemo još iz 19. st. Dakle, tu moramo napraviti iskorak”, dodao je ministar Mrsić, te istaknuo važnost etičkih principa i ispravnog postupanja, kao i pitanje radnog morala odnosno kulture poslovanja. Istaknuo je kako to uključuje obje strane i poslodavca i radnika koji moraju dobiti dostojnu plaću i imati plaćene doprinose. “S druge strane radnik mora shvatiti tvrtku kao dio svoje obitelji kako bi tvrtka napredovala a poslodavca shvatiti kao prijatelja, a ne neprijatelja”, mišljenja je ministar rada Mrsić.

Prof. dr. sc. Gordan Črpić, pročelnik Studijskog odjela sociologije na HKS-u, istaknuo je kako pitanje slobode, slobodno tržište nalazimo u socijalnom nauku Crkve. Podsjetio je na govor pape Ivana Pavla II. u enciklici “Centesimus annus” o pozitivnoj ulozi profita, ali i o činjenici da nije sve za tržište, pogotovo čovjek. U nastavku se osvrnuo na mogućnosti razvoja društva, te na aktualnu krizu kao krizu morala. Vraćajući se na temu socijalnog kapitala predstavio je rezultate empirijskog istraživanja u sklopu projekta EVS u kojem je sudjelovao Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U završnom dijelu dao je osvrt na deklaraciju V. Hrvatskog socijalnog tjedna s temom “Kultura rada u Hrvatskoj”.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca – HUP-a, istaknuo je pitanje odnosa prema znanju. “Ako želimo biti konkurentni, to je jedino mjesto gdje moramo svi raditi”, rekao je Majetić, te istaknuo kako ono po čemu ljudi nekoga cijene ovisi o kreaciji, inovaciji. Upozorio je kako taj proces traje dugo, te ukazao na permanentno obrazovanje. Najavio je da će HUP nastojati razgovarati s Vladom i socijalnim partnerima kako pripremati radnike i kako država može svojim mjerama potaknuti novi sustav obrazovanja.

Dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo, sa Instituta Ruđer Bošković je upozorio na važnost promjene u obrazovnoj politici s naglaskom na vrednovanje izvrsnosti. Ukoliko se ništa ne promijeni, tj. ukoliko se ne krene u meritokratski sustav gdje postoji jasna politika postupanja kad se primijeti znanstvena izvrsnost, onda budućnost hrvatske znanosti nije dobra, upozorio je. “Dogodit će se to, da će biti još veće odlijevanje mozgova u svijet koja će se tada nalaziti u ‘plodnoj’ atmosferi, no postavlja se pitanje kako ih privući natrag, kako otvoriti prostor da zadržimo te mlade ljude”, rekao je Domazet-Lošo.

Veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Wieslaw Tarka istaknuo je kako vrednote moraju biti na prvom mjestu, prije znanosti i tržišta. Upozorio je kako je poljsko gospodarstvo od 1989. godine, nakon olujnih godina sukoba sindikata Solidarnost i komunističke vlade, odmah krenulo u reforme, radikalne promjene. Podsjetio je, i kako je Poljska u odnosu na druge istočnoeuropske zemlje imala posebnosti: bila je jedina zemlja u kojoj je 80% zemlje bilo u privatnom vlasništvu. Kada su, pak, u pitanju intelektualne vrijednosti istaknuo je važnost jake Katoličke crkve, klubova katoličke inteligencije koji su i prije spomenutog razdoblja pripremali za promjene. Govoreći o pokazateljima obrazovanja mladih ljudi u dobi od početka osnovnog obrazovanja do mature istaknuo je kako ona u Poljskoj iznosi 91,3%, dok je u Europskoj Uniju u cijelosti to 78,6%. Također u Poljskoj na 10.000 stanovnika dolazi 568 studenata, dok u EU u prosjeku 383. No, nasuprot tome, pokazatelj inovativnosti u Poljsko je nizak, te samo 20% inovativnih rješenja nastaje kao rezultat istraživačko-razvojnih radova, dok je 80% dolazi iz inozemstvu, rekao je poljski veleposlanik. Na kraju je istaknuo kako je najveća snaga poljskog gospodarstva u malom i srednjem poduzetništvu, koje se u razdoblju krize može lakše prilagoditi.

U raspravi su sudjelovali studenti HKS-a, ali i fakulteta Zagrebačkog sveučilišta. Rektor HKS-a dr. Željko Tanjić je u zahvalnoj riječi istaknuo kako HKS postojećim studijima želi pridonijeti promjeni ozračja i načinu razmišljanja u našem visokom obrazovanju. “Željeli smo da veliko težište bude na odgoju i obrazovanju mladih ljudi, a HKS može biti dobar primjer suradnje države i Crkve na području visokog obrazovanja”, rekao je rektor dr. Tanjić. (ika/bitno.net)