Ruža Tomašić

Ruža Tomašić, čelnica Hrvatske stranke prava – dr. Ante Starčević i kandidat za Europski parlament s kandidacijske liste broj 6 (lista HDZ-a, HSS-a, HSP-AS-a, BUZ-a, ZDS-a i HDS-a), rođena je 10. svibnja 1958. godine u Mladoševici u okolici Maglaja u Bosni i Hercegovini. S petnaest godina otišla je u Kanadu, gdje joj je živjela sestra. Tamo je završila policijsku akademiju. Neko vrijeme radila je u osiguranju hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a u Hrvatsku se definitivno vraća 1998. kada se počinje baviti i politikom. Bila je saborska zastupnica HSP-a od 2003. do 2008. godine, predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, članica Odbora za useljeništvo i Odbora za europske integracije te zamjenica člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU. Na Hrvatskim parlamentarnim izborima 2011. Ruža Tomašić na čelu koalicije Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević – HSP dr. Ante Starčević i Hrvatska čista stranka prava – HČSP dobila je prvo mjesto, te je s te liste izabrana zastupnicom za Hrvatski sabor. Zahvaljujući njezinu angažmanu, na Korčuli je razbijen lanac krijumčara drogom. Prošle je godine izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu.

– Kako vidite poziciju i političku ulogu Hrvatske u Europskoj uniji?

Hrvatska je voljom većine izašlih na referendum postala članicom Europske unije i to je činjenica od koje se ne može pobjeći. Sad kad smo unutra, trebamo svim silama raditi na tome da iz cijele te priče izvučemo maksimalnu moguću korist. Hrvatska je trenutno politički patuljak, ali ne mora to tako biti u budućnosti. Sve je u tome kako se sami postavimo jer drugi te cijene koliko sam sebe cijeniš. Ova vlada se na tom polju, kao ni na ostalima, nije proslavila i ukaljala nam je ugled u europskim krugovima, ali će desna vlada koju ćemo zajedno s partnerima formirati nakon parlamentarnih izbora to vrlo brzo ispraviti.

– Ako budete izabrani, na koji način ćete se zalagati za kršćanske vrijednosti u Europarlamentu?

Vjerujem da su građani upoznati s mojim dosadašnjim radom u Europskom parlamentu pa znaju da sam prilično jasno i nedvosmisleno ustajala u obranu kršćanskih vrijednosti po kojima i sama živim. Obrana tih vrijednosti je, između ostalog, bila važna stavka zbog koje sam se priključila Europskim konzervativcima i reformistima. Grupa je jako aktivna po pitanju zaštite kršćana na Bliskom istoku, a obrana naših tradicionalnih kršćanskih vrijednosti u Europi jedna je od glavnih političkih odrednica njezina rada u Parlamentu. Ako mi građani ponovno daju povjerenje na izborima, ono što sa sigurnošću mogu obećati jest da ću nastaviti raditi kao dosad. Glas Ruže Tomašić u Europskom parlamentu bit će glas proganjanih kršćana diljem svijeta, glas siromašnih i obespravljenih, ali i glas nerođene djece koja se ne mogu sama izboriti za svoja prava, prije svega za ono temeljno – pravo na život.

Gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u ovom trenutku je europsko, a time i hrvatsko pitanje broj jedan. Prekomjerna regulativa i preveliki nameti guše europsku ekonomiju i poduzetnički duh, čine hranu skupljom i otežavaju život građana

– Koji su prioritetni ciljevi kojima se mislite posvetiti u svom radu?

Prije svega gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta. U ovom trenutku to je europsko, a time i hrvatsko pitanje broj jedan. Prekomjerna regulativa i preveliki nameti guše europsku ekonomiju i poduzetnički duh, čine hranu skupljom i otežavaju život građana. Pravom kršćaninu ne treba država kao medijator uzimati teško zarađeni novac da bi ga onda ona proslijedila potrebitima, s tim da se veći dio tog novca usput ukrade ili izgubi za potrebe birokracije. Pravi kršćanin pomaže bližnjima sam od sebe, zato što to želi, a ne zato što mu je to nametnuto. A ako mu država uzme zadnju kunu iz džepa, onda ni uz najbolju volju ne može pomoći onima koji tu pomoć doista trebaju.

Moj drugi važan cilj u Europskom parlamentu je daljnja promocija Hrvatske kao pitome zemlje susretljivih ljudi, idealne za odmor i besprijekorne u proizvodnji ukusne, kvalitetne i sigurne hrane. A nakon što smijenimo ovu štetočinsku vlast i popravimo ulagačku klimu, Hrvatsku ću s ponosom predstavljati kao zemlju otvorenu za ulaganja, naročito u sferi modernih tehnologija.

– Kakva su vaša stajališta o rezolucijama kojima se u zadnje vrijeme članicama EU-a pokušava nametnuti gender ideologija (Zuber, Estrela…) i kako se mislite postaviti kao eurozastupnik prema takvim inicijativama?

Moja prednost pred ostalim kandidatima slične političke orijentacije, a koji dosad nisu bili zastupnici u Europskom parlamentu, jest to što građani znaju što sigurno dobivaju sa mnom. Jedan od primjera su upravo rezolucije Estrela i Zuber na koje sam rezolutno reagirala, a o ovoj potonjoj i prilično informirala domaću javnost nakon što sam bila predmetom hajke domaćih medija i udruga zbog svoga glasa protiv. Zuber je ideološki dokument koji se najmanje bavio istim plaćama za jednaki rad. Ono što je vrlo zanimljivo jest to da je od svih velikih hrvatskih medija to izvješće dobilo otvorenu podršku, a u jednoj od svojih točaka jasno proklamira cenzuriranje medija. Čini se da nekima i cenzura odgovara kad dolazi s “njihove” strane. No, ta i slične medijske hajke su minimum koji bi kršćanin trebao moći podnijeti za našu vjeru i vrijednosti koje živimo, tako da se ne bunim, samo neka napadaju.

Žao mi je što sam propustila plenarnu sjednicu na kojoj se raspravljalo i glasovalo o izvješću Lunacek, ali sam mjesecima unaprijed imala dogovoren posjet australskim Hrvatima koji su jednako tako zapostavljeni u Hrvatskoj kao i praktični vjernici. No, nisam propustila priliku očitovati se o izvješću Lunacek nakon povratka iz Australije. S obzirom na to da izvješće promovira tzv. povorke ponosa i zagovara apsolutnu slobodu okupljanja i izražavanje stavova u tim povorkama, postavila sam zastupničko pitanje Komisiji u kojem sam tražila da se izjasne kako pomiriti lascivno ponašanje u tim povorkama diljem Europske unije s očuvanjem javnog reda, odnosno pravom nas ostalih, a naročito djece koja se zateknu na licu mjesta, da takvo što ne gledamo. Komisija je odbila uopće zaprimiti to pitanje.

– Kako komentirate sve rašireniji euroskepticizam u Hrvatskoj i strah od mogućeg gubitka nacionalnog i kršćanskog identiteta u europskim integracijama?

Hrvati nisu nikad bili pretjerano ludi za Europskom unijom, a kako bi i bili kad su tek nedavno krvlju izborili svoju samostalnost i suverenitet nakon 900 godina. Ne treba zaboraviti da je razdoblje pregovora za članstvo ujedno i period najveće krađe u modernoj Hrvatskoj, a ljudi povezuju to dvoje. No, nema razloga za strah, samo treba uzeti sudbinu u svoje ruke. Redovito izlaziti na izbore i glasovati za one koji su se pokazali kao domoljubi i kršćani, prosvjedovati protiv nepravde i smjenjivati nedogovornu vlast na svim razinama. Neće Hrvatima ništa uništiti njihov nacionalni i kršćanski identitet, ali moramo naučiti upravljati sami sobom jer inače u budućnosti ovdje neće ostati nitko pa nećemo ni biti u prilici raspravljati o identitetu.

Za rastući euroskepticizam u Europi su pak najviše krivi eurofanatici, oni koji bez ikakva kritičkog odmaka gledaju na europske integracije. Europska unija ovakva kakva jest ne funkcionira i to je svima jasno, ali im nije jasno da se dosadašnjim politikama i mjerama ne može popraviti sve ono loše što su one same i prouzrokovale. Treba nam drugačiji pristup, više slobode, a manje težnji za centralizacijom i stvaranjem nekakve superdržave po uzoru na SAD. Europa nije Amerika i to svima treba biti jasno.

Nema razloga za strah od EU, samo treba uzeti sudbinu u svoje ruke. Redovito izlaziti na izbore i glasovati za one koji su se pokazali kao domoljubi i kršćani, prosvjedovati protiv nepravde i smjenjivati neodgovornu vlast na svim razinama

– Kako ocjenjujete korist, ali i štetu koju Hrvatska ima od svog dosadašnjeg članstva u Uniji?

Prije referenduma o članstvu u Europskoj uniji pozivala sam građane da budu protiv. Smatrala sam i sad smatram kako Hrvatska trenutno nije spremna iskoristiti prednosti koje članstvo u EU pruža i da se premalo radi na tome da bude spremna u dogledno vrijeme. Nacionalna strategija za povlačenje sredstava iz fondova još uvijek ne postoji, projekti i ideje leže nerealizirani, a mladi i visokoobrazovani odlaze iz države. No, treba biti realan – nije nama za to kriva Europska unija. Većina naših problema posljedica je višegodišnjeg lošeg i neodgovornog upravljanja državom, a oni problemi koji potencijalno mogu doći iz smjera Bruxellesa još uvijek srećom nisu stigli na našu adresu. Prema mojoj procjeni, zasad nema ni koristi ni štete od članstva, a to je loše jer gubimo vrijeme. Ostatak Europe neće čekati na nas pa ćemo daljnjom stagnacijom sve više zaostajati.

– Kako vidite ulogu vjernika u suvremenoj demokraciji?

Kršćanske vrijednosti su one koje su dovele zapadnu civilizaciju na krov svijeta. Ljubav prema bližnjem, pomoć potrebitima, milost i poniznost su univerzalne i bezvremenske vrijednosti koje će oblikovati i budućnost ove planete. Nasilna sekularizacija kad je u pitanju kršćanska tradicija, a s druge strane diktatura raznih manjina, izazovi su za vjernike kršćane diljem Europske unije. Ponosna sam kad vidim s koliko dostojanstva europski kršćani nose svoj križ i znam da će naše kršćanske vrijednosti na kojima leži europski identitet na kraju prevladati. No, da bi se to dogodilo treba izaći na izbore i glasovati za one koji žive katoličku vjeru, nastaviti odgovorno djelovati kroz udruge civilnog društva i, ono najvažnije, svakodnevno pomagati sugrađanima koji se ne mogu brinuti sami o sebi.

Bitno.net