Bitno.net će u idućih nekoliko dana objaviti razgovore s nekoliko političara – kandidata za Europski parlament koji su svojom dosadašnjom aktivnošću pokazali da su nadahnuti i motivirani kršćanskim vrednotama. Imajući u vidu da smo kršćanski portal, zanimaju nas upravo takvi političari koje želimo predstaviti našim čitateljima. Odabrali smo one koji su se svojom dosadašnjom aktivnošću već profilirali u javnosti kao prepoznatljivi promicatelji i iskreni zagovornici vrijednosti na čijim temeljima je izgrađena autentična europska kultura.

Marijana Petir

Marijana Petir, članica Hrvatske seljačke stranke i kandidatkinja za Europski parlament s kandidacijske liste broj 6 (lista HDZ-a, HSS-a, HSP-AS-a, BUZ-a, ZDS-a i HDS-a), rođena je u Kutini 4. listopada 1975. godine. Područnu školu završila je u Grabričini, osnovnu školu u Velikoj Ludini, a XII. gimnaziju u Zagrebu. Završila je studij biologije i ekologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i studij teologije na Institutu za teološku kulturu laika Katoličko-bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem je završila i poslijediplomski studij iz Managementa neprofitnih organizacija i socijalnog zagovaranja.

Predsjednica je HSS-a Sisačko-moslavačke županije i potpredsjednica HSS-a na nacionalnoj razini. Obnašala je dužnost saborske zastupnice u dva saziva i bila je predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora, te  članica izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i članica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske – Europske unije.

Marijana Petir vodila je Antinuklearnu kampanju u Hrvatskoj kojom je spriječena gradnja odlagališta nuklearnog otpada na Moslavačkoj gori, a organizirala je i kampanju kojom je Hrvatska proglašena zemljom slobodnom od genetski modificiranih organizama. Volonterski vodi Ured za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije.

– Kako vidite poziciju i političku ulogu Hrvatske u Europskoj uniji?

Hrvatska je punopravna članica EU što znači da naš glas jednako vrijedi kao i bilo koje druge članice i imamo utjecaj na odluke koje će se donositi. S obzirom na to da se u Europskom parlamentu donosi 70% odluka koje ćemo morati primijeniti na svoje živote i na svoje zakone, mora nam biti važno da nas tamo zastupaju ljudi koji vole svoju zemlju i svoj narod i koji s nama dijele isti sustav vrijednosti. Važno je da Hrvatska bude jaka i učinkovita i da se zna izboriti unutar struktura Europske unije za svoja prava, i uzeti ono što nam EU daje. Ne smijemo se ponašati podanički i servilno prema stupovima europske administracije, već moramo prepoznati i ostvariti sve ono što je važno za budućnost Hrvatske.

– Ako budete izabrani, na koji način ćete se zalagati za kršćanske vrijednosti u Europarlamentu?

Poznato je da sam ja bila jedina zastupnica u Hrvatskom saboru koja je glasovala protiv Zakona o suzbijanju diskriminacije kako bi zaštitila obitelj utemeljenu na braku između muškarca i žene i upozorila da je pravo na život ljudsko pravo. Tada, 2008. godine, bila sam sama u toj borbi za zaštitu obitelji, no već 2013. godine 950 000 naših građana potvrdilo je na referendumu da dijeli isti sustav vrijednosti kao i ja. Kao što sam to radila u Hrvatskom saboru, planiram jednako tako i u Europskom parlamentu glasovati protiv loših zakona koji potkopavaju obitelj i promiču ideologiju koja je u suprotnosti s naravnim zakonom. Tražit ću istomišljenike i surađivati s njima i u političkom svijetu ali i u civilnom društvu jer lobiranje je važan segment rada u institucijama EU-a.

  Želim zastupati i hrvatskog seljaka koji je na rubu opstanka i kojeg se godinama sustavno uništava. To je porazno, tim više što je gotovo pola proračuna EU-a, čija smo punopravna članica, namijenjeno upravo Zajedničkoj poljoprivrednoj politici

– Koji su prioritetni ciljevi kojima se mislite posvetiti u svom radu?

I dalje ću se boriti za zaštitu obitelji jer obitelj je prva škola međuljudskih odnosa, obitelj je mjesto gdje nas uče hrvatski jezik, gdje nas uče Lijepu našu, gdje nas uče moliti Boga i gdje nas uče kakvi ljudi trebamo biti. A na kraju, ipak sve ovisi o tome kakav je tko čovjek! Zalagat ću se za zaštitu života od začeća do smrti jer smatram da je pravo na život ljudsko pravo. Zalagat ću se za dostojanstveno radno vrijeme svih zaposlenih i za njihov slobodan dan u tjednu, s naglaskom da je to u kršćanskoj tradiciji nedjelja. Bit ću glas hrvatskog seljaka koji je danas na rubu opstanka i kojeg se već godinama sustavno uništava. To je porazna činjenica, tim više što je gotovo pola proračuna Europske unije, čija smo punopravna članica, namijenjeno upravo Zajedničkoj poljoprivrednoj politici jer je proizvodnja hrane prepoznata kao jedan od strateških ciljeva poljoprivrede. Nedopustivo je da danas nijedan hrvatski europarlamentarac nije član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, a ja ću to biti jer smatram da treba pomoći onome koji proizvodi hranu ali i čuva hrvatski prostor. Tako ću biti glas svih onih koji žive na ruralnom području, a to je čak 40 posto stanovništva Republike Hrvatske, naših sugrađana koji nerijetko nemaju ni socijalnu ni komunalnu infrastrukturu. Hrvatsko selo je uz Katoličku Crkvu sačuvalo vjeru, jezik, nošnju, kulturu, pjesmu i identitet hrvatskog naroda i zato zaslužuje podršku.

– Kakva su vaša stajališta o rezolucijama kojima se u zadnje vrijeme članicama EU-a pokušava nametnuti gender ideologija (Zuber, Estrela…) i kako se mislite postaviti kao eurozastupnik prema takvim inicijativama?

Sasvim je logično da takve inicijative meni nisu prihvatljive i da ih neću podržati. Možda je najbolje dr. Gudrun Kugler, predstojnica Europskog instituta za kršćanofobiju, odgovorila na ovo pitanje gostujući na Danima kršćanske uljudbe Sisačke biskupije u kojoj ja volonterski vodim Ured za promicanje socijalnog nauka Crkve. Rekla je kako vjeruje da će Petir doći kao odgovor na Zuber i Estrela izvješća. To će naravno biti moguće ako budem izabrana u Europski parlament.

– Kako komentirate sve rašireniji euroskepticizam u Hrvatskoj i strah od mogućeg gubitka nacionalnog i kršćanskog identiteta u europskim integracijama?

Kakva je Hrvatska i kakva je Europa ovisi o svima nama. Ja mislim da kršćanska Hrvatska treba kršćanskoj Europi i da je vrijeme da izađemo iz spirale šutnje i suprotstavimo se neistinama i onome što se nameće kao imperativ, a u suprotnosti je s vrijednostima koje živimo. Ne možemo stalno okretati glavu na drugu stranu i praviti se da nas se sve ovo što se događa ne tiče jer nam je skroz udobno u našim sobama. Naravno da si moramo priznati da smo kao angažirani vjernici laici postali manjina, bez obzira na to što nas se 90% izjašnjava kršćanima, ali možemo biti kreativna manjina i promijeniti ono što ne valja, koristeći prave metode. I referendum je pokazao da smo, kada su nas natjerali do zadnje crte obrane, u stanju reagirati. Trebali bismo ubuduće biti kreativno proaktivni.

– Kako ocjenjujete korist, ali i štetu koju Hrvatska ima od svog dosadašnjeg članstva u Uniji?

Hrvatska Vlada do sada nije nažalost iskoristila prednosti članstva u EU-u, tako da plaćamo članarinu a sredstva nažalost ne povlačimo. Kod glasovanja vezano uz neke općeljudske vrijednosti, bilo je vidljivo da su glasovi iz Hrvatske bili važni. Zato ne bi trebalo podcjenjivati ulogu i značaj Hrvatske, a to činimo uglavnom mi sami. Imamo utjecaj na donošenje ali i na rušenje zakona, a to je velika stvar. Važno bi bilo da naši predstavnici i u Europskoj komisiji i u Europskom parlamentu shvate da njihova odgovornost štiti interese Hrvatske i da se počnu tako ponašati. Nije smisao imati najveći broj rasprava, smisao je da te rasprave imaju neki utjecaj i da se argumentiraju stavovi, a ne da se događa da naši ribari gube jer Europska komisija ima netočne podatke o stanju plave ribe u Jadranu, da zbog nesposobnosti naše Vlade hrvatsko selo ostane ove godine bez 330 milijuna eura, te da su naši potrošači i dalje građani drugog reda jer nam i dalje na police stižu proizvodi lošije kakvoće od onih koji stižu na tržište Zapadne Europe iako imamo povjerenika Europske komisije za zaštitu potrošača.

  Politika je onakva kakvi su ljudi koji je čine. Ako polazimo od pretpostavke da su kršćani kao uzor odabrali najvećeg od svih, Isusa Krista, onda je jasno da vjerujem da mogu politiku učiniti boljom

– Kako vidite ulogu vjernika u suvremenoj demokraciji?

Ja se zalažem za angažman vjernika u politici jer osim što im to nalažu i dokumenti II. vatikanskog koncila, ujedno smatram da je politika onakva kakvi su ljudi koji je čine. S više dobrih ljudi u politici i politika može biti bolja. Ako polazimo od pretpostavke da su kršćani kao uzor odabrali najvećeg od svih, Isusa Krista, onda je jasno da vjerujem da su oni dobri ljudi i da mogu politiku učiniti boljom. Nemaju naravno svi poziv za politiku, no isto se odnosi i na kulturu, znanost, ali i civilni sektor. Mišljenja sam da nam nedostaje pravi kršćanski think-thank i u Hrvatskoj i u Europi, i na tome treba hitno poraditi. Upoznala sam velik broj istinskih vjernika koji svojim životom svjedoče Evanđelje i radovalo bi me kada bi to svoje svjedočenje pokazali i svijetu. Svijet sigurno ne bi ostao ravnodušan i mislim da bi postao barem malo bolji.

Bitno.net