Kardinal Julien Ries: Današnjoj kulturi nedostaje svijest o povijesti čovječanstva

Jedan od novoimenovanih kardinala jest 92-godišnji Belgijac Julien Ries, poznati antropolog i povjesničar religija. Premda je umirovljeni profesor, još i danas radi šest sati na dan uz ostale svećeničke dužnosti. 

Ries

Kaže da se nije nadao imenovanju kardinalom ali da mu to i nije neko opterećenje. Odaje priznanje pokojnom bečkom kardinalu Königu koji je na području povijesti religija bio izvrstan stručnjak, naročito za predjele Irana glede usporedbe Zaratustrine eshatologije sa Starim Zavjetom. U razgovoru za talijanski dnevnik Il Corriere della sera novi kardinal sa svom jednostavnošću odgovara na pitanja, a u povodu skorog izlaženja njegovih djela na talijanskom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odmah na početku kardinal tvrdi da današnjoj kulturi nedostaje svijest o povijesti, o povijesti čovječanstva, što je za kulturu nedopustivo. Stoga je Drugi vatikanski sabor s pravom progovorio u konstituciji Gaudium et spes o odnosu Crkve i kulture. I tu su potrebni ozbiljni djelatnici poput kardinala Ravasija, kako vidimo, veli novoimenovani belgijski kardinal. Budući pak da je suvremena kultura obilježena površnošću gotovo da je izgubila smisao, izgubljena je i ne nalazi više razloga postojanju u Europi kojoj nedostaje svijest o kršćanskoj povijesti, valja onda poći u dubinu te tražiti dijalog s onima koji ne vjeruju, a Evanđelje se ima navijestiti različitim kulturama, pa ne bi valjalo imati nikakva straha od drugih i drukčijih.
Nije li tu riječ o ponovnom otkrivanju Crkve, bilo je sljedeće pitanje, a kardinal je rekao da bi za to bilo potrebno oduševljenje za Krista, za što su sposobni mladi. Krista ćemo naći u Evanđelju zajedno s prorocima današnjice poput don Giusanija ili Chiare Lubich.
Novoimenovanoga kardinala stručnjaci inače smatraju najvećim suvremenim antropologom, ali je pitanje bilo o tome što misli o ne-vjerničkoj antropologiji. Kardinal na to kaže: Ne-vjernička antropologija je horizontalna znanost i promatra čovjeka u njegovim društvenim odnosima, pa kadšto s teškoćama uočava stvarnost poput Levi-Straussa koji je strukturalno zabacio drugu dimenziju, a to je transcendencija. Čovjek je slava Božja, veli sv. Irenej, pa je potrebno uz horizontalnu dimenziju promatrati i vertikalnu prema kojoj je čovjek usmjeren.
Zatim je uslijedilo neizostavno pitanje o znamenitom antropologu isusovcu Teilhardu de Chardenu da možda on još uvijek uznemirava Crkvu, na što je kardinal odgovorio, da se De Charden zapravo vraća. Njegova istraživanja pokazuju jasnu i dugoročnu viziju, što je pokazao drugi kardinal, poznati De Lubac.
Slijedilo je pitanje o današnjoj krizi na što je kardinal rekao: Ova gospodarska kriza samo je posljedica gubitka kulturalnih okosnica pa se čovječanstvo gubi u liberalnom materijalizmu te pokušava hodati kao na jednoj nozi a za hodanje su potrebne dvije. Za to valja ponovno čitati socijalne enciklike, kaže Julien Ries.
Jedno je pitanje bilo i o vjerskom fundamentalizmu, na što je kardinal odgovorio: Taj se fundamentalizam očituje kao ideologija i u islamu i u hinduizmu primjerice, kad se od vjere želi stvarati politika, pa i svjetski ustav. Fundamentalizam u Indiji na primjer naliči na nacionalsocijalizam. No takvih je poteza bilo i u kršćanstvu. Fundamentalistička ideologija izokreće vjernika tako da postaje ideološki netolerantan, što jednako biva i s nevjernicima, pa se dijalog onemogućava.
Zanimljivo je da su Vaši radovi više posvećeni prethistoriji, zašto, bilo je posljednje pitanje, a kardinal veli, da je zapravo tamo našao naše korijene te promatramo povijest čovječanstva od kada je čovjek bio čovjek simbola pa stoga i vjernik i onda rast u svekolikom očovječenju sve do naših dana. Te su spoznaje važne i za naše doba, zaključio je novoizabrani kardinal i najpoznatiji današnji antropolog Julien Ries. (rv/bitno.net)


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 5. veljače 2012.

Možda vam se svidi