HBKFoto: IKA
Konferencija za novinare povodom 44. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije održana je u četvrtak 19. travnja u zgradi HBK na zagrebačkom Ksaveru.

Na teme zasjedanja održanog od 17. do 19. travnja ukratko se osvrnuo predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija riječki nadbiskup Ivan Devčić. Na početku je istaknuo kako su prema tradiciji uz hrvatske biskupe na proljetnom zasjedanju sudjelovali i delegati talijanske, poljske, slovenske i Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda.

Prihvaćen je prijedlog kardinala Josipa Bozanića da se podrži postupak za beatifikaciju zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, jer je to potrebno prema proceduri. Također je na dnevnom redu bila tema vezana uz propedeutsko, tj. pripravno razdoblje za ulazak kandidata u sjemenište. U tom vidu bit će pripremljen poseban program. Razgovaralo se i o Hrvatskome Caritasu, jer se ove godine navršava 20 godina od proglašenja prvoga statuta. Riječ je o važnoj crkvenoj, ali i društvenoj instituciji posebno u vrijeme Domovinskoga rata, kao i danas. Caritas će uskoro biti preseljen u sjedište HBK, a novim ravnateljem imenovan je dosadašnji v.d. ravnatelja vlč. Fabijan Svalina, rekao je nadbiskup Devčić, te napomenuo kako su tijekom zasjedanje predsjednici pojedinih odbora i komisija podnijeli svoja izvješća.

Bilo je riječi i o zahvalnom hodočašću za prošlogodišnji pohod Svetoga Oca u Rim, a ujedno će to biti i hodočašće u Godini vjere. Naime, Papa poziva da se u toj godini organiziraju nacionalna i druga hodočašća u Rim, na mjesta gdje su svojim mučeništvom apostolski prvaci i drugi kršćani potvrdili svoju vjeru. Nadbiskup Devčić je istaknuo, kako će zasjedanje završiti svečanom misom u zagrebačkoj katedrali u povodu Papina dana. To će ujedno biti i zahvalno i oproštajno slavlje apostolskog nuncija u RH nadbiskupa Maria Roberta Cassarija.

Predsjednik Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra zadarski nadbiskup Želimir Puljić istaknuo je, kako je na zasjedanju biskupe izvijestio o novom tijelu “Predvorje naroda” koje je predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu kardinal Gianfranco Ravasi osnovao na poticaj pape Benedikta XVI. Ističući pak važnost arhiva, kao prostora gdje su pohranjeni dokumenti koji nas podsjećaju i vraćaju našim korijenima, nadbiskup Puljić je istaknuo važnost uređenja istih, te podsjetio kako se u duhu potpisanog ugovora i sporazuma potpisanog 2005. godine o povratu oduzete crkvene baštine ona vraća i sređuje.

Predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj krčki biskup Valter Župan predstavio je Apel koji su biskupi uputili sa zasjedanja. Biskup Župan je istaknuo kako je poznato da se u Hrvatskoj priprema Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, a poznato je da se priprema i novi Obiteljski zakon. Obzirom da je čovjek put Crkve, jasno je da je to područje društvenoga i narodnoga života vrlo važno za čitav narod naročito uzimajući u obzir demografsku situaciju u našoj zemlji. Zato smatramo da svakome mora biti na srcu budućnost naroda i odnos prema životu i prema obitelji. Na sastanku delegacije HBK 1. veljače s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem rečeno je da će on čim bude gotov nacrt zakona pozvati predstavnike HBK da ih upozna s njegovim tekstom. Do danas do toga nije došlo, no prijedlog Zakona se od jutros nalazi na web-stranici Vlade RH, rekao je biskup Župan te istaknuo kako je to zasjedanje stoga smatralo potrebnim da nositeljima vlasti, ali i javnosti uputi apel. Na nositelje vlasti se apelira da taj prijedlog zakona bude dostupan javnosti i da bude omogućeno svima dovoljno vremena za javnu raspravu, a u apelu se pozvalo i našu javnost da se svi odgovorno i demokratski uključe u javnu raspravu obzirom da je to vrlo važan segment pitanja našega narodnoga života.

Posebno je upozorio na dio apela u kojem se ističe kako su i hrvatski biskupi, svjesni ozbiljnosti trenutka svojega pastirskoga poslanja, ali i građanske odgovornosti, ovim pozivom i aktivnim sudjelovanjem u javnoj raspravi žele dati svoj doprinos u traženju najboljih zakonskih rješenja koja će štititi i promicati život i obitelj.

Predsjednik Komisije HBK Iustitia et pax i Vijeća za ekumenizam i dijalog sisački biskup Vlado Košić novinare je izvijestio o tijeku priprema na skorašnji susret hrvatske katoličke mladeži koji će se 5. i 6. svibnja održati u Sisku i Sisačkoj biskupiji. Istaknuo je kako je prijavljeno oko 16.200 mladih, a najavljeno je da će ih do kraja tjedna biti prijavljeno 19.500 iz svih biskupija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te hrvatskih katoličkih misija u Europi došlo u Sisak. Računajući s domaćim mladima od kojih je već tisuću uključeno u pripremu za susret, računa se da će ukupno biti oko 25.000 sudionika, a prostor ispred crkve Sv. Kvirina može primiti 30.000 ljudi. Također se računa da će oko 15.000 sudionika biti smješteno u obiteljima, a na raspolaganju su i školske i pastoralne dvorane. Biskup Košić je još jednom pozvao mlade da dođu u Sisak. Predstavio je program koji će imati središnji događaj, misno slavlje koje će predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a u koncelebraciji će biti 22 biskupa, kao i stotinjak svećenika koji će doći s mladima. Izrađena je sisačka svjetiljka iz 4. stoljeća, koja je i Kvirinova svjetiljka s porukom da svjetlo vjere koje je obasjavalo naše pređe, obasjava i nas.
Na pitanje novinara kako je Vlada prijedlog Zakona o medicinsko potpomognutoj oplodnji ipak dala u redovnu proceduru, biskup Župan je istaknuo kako raduje ta informacija, jer je mišljenja da tako važni zakoni trebaju ići u redovnu proceduru. Biskup Košić je napomenuo kako je svoj stav osim Katoličke Crkve izrazilo i jedanaest vjerskih zajednica, što zajedno predstavlja 90% stanovništva. Svatko ima pravo reći svoje mišljenje, pa neka se dođe do prijedloga koji neće biti opstruiran od niti jedne stranke, niti od pojedinaca, niti manjih skupina, nego izraz volje svih, a mi kao Crkva inzistiramo na dostojanstvu čovjeka od njegova začeća.

Odgovarajući na pitanje vezano uz ukidanje pokroviteljstva Hrvatskog sabora nad obilježavanjem stradanja na Bleiburgu, biskup Košić je rekao kako je ta odluka na tragu najava. Međutim ti događaji su se zbili bez obzira na različitost ideoloških interpretacija. I nama bi bilo stalo da se već jednom maknu te ideologije od prošlih događaja i da se vrednuju događaji takvi kakvi su bili. I stoga smatramo, u ime Komisije i osobno ime, da je to sramotno da se to događa Hrvatskom saboru, koji je već toliko godina bio pokrovitelj najvećeg stradanja Hrvata u povijesti. To je najveća tragedija započeta na Bleiburgu i koja se događala tijekom križnih putova u čitavoj tadašnjoj državi. Pobijeno je na stotine tisuće hrvatskih ljudi, rekao je biskup Košić, te dodao kako je tijekom zasjedanja celjski biskup obavijestio kako se blizu Celja otkriva još jedna jama, koja je veća od Hude jame. Slovenija je veliko groblje i to upravo Hrvata, upozorio je te istaknuo kako će o stradanjima biti riječi i na simpoziju koji će se održati sljedeći tjedan.

Važno je da se to ne stavlja pod tepih, da se vlast ne distancira, ali ako to radi tada pokazuje da je odnarođena vlast, jer narod neka bude pokrovitelj događaja koji se dogodio narodu, ako vlast nije osjetljiva da ostane uz svoj narod koji je bio na različitim stranama, zaključio je biskup Košić.(ika/bitno.net)