U Splitu je u subotu 18. prosinca, u 66. godini života, nakon kratke i teške bolesti preminuo istaknuti hrvatski filozof i angažirani vjernik Ivan Zelić.

Ivan Zelić rođen je 18. listopada 1956. godine u Splitu gdje je 1970. završio osnovnu školu, a 1974. godine klasičnu gimnaziju „Natko Nodilo“. Filozofiju i povijest je diplomirao 1982. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru, Sveučilišta u Splitu. Osim filozofije diplomirao je još i ekonomiju (1979. godine na Ekonomskom fakultetu u Splitu). Diplomirao je i katoličku teologiju (1994. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu).

Postdiplomski studij iz filozofije, smjer „Logika s metodologijom znanosti“, pohađao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, gdje je položio sve ispite, ali su mu ratne okolnosti onemogućile završetak studija. Zbog toga je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu položio sve potrebne razlike ispita i 1998. godine obranio magistarski rad pod naslovom “Filozofija znanosti Tome Akvinskoga u recepciji Jacquesa Maritaina”, pod mentorstvom prof. dr. sc. Tome Vereša. Doktorirao je 2011. godine na Sveučilištu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, obranivši doktorsku disertaciju s temom “Filozofija znanosti Jacquesa Maritaina”, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivana Macana.

Do 1991. radio je kao diplomirani ekonomist, a potom kao profesor u prosvjeti. Dugo godina je predavao u V. gimnaziji “Vladimir Nazor” u Splitu (vjeronauk, povijest, filozofiju i logiku), a potom kraće vrijeme i filozofske kolegije na Visokoj teološkoj školi u Puli. Na Sveučilištu u Zadru je 2012. godine biran u suradnički zvanje predavača, gdje je neko vrijeme predavao logiku na Odjelu za filozofiju. Značajan ograničavajući faktor u životu i radu bila mu je kronična bolest dijabetesa (još od 1976. godine) uz brojne komplikacije, zbog čega je i bio ranije umirovljen. Bio je vjeran suprug, ponosan otac četvero djece i djed 21 unučeta.

Područje znanstvenog interesa Ivana Zelića u polju filozofije bili su logika, filozofija znanosti i tomistička filozofija. Njegov znanstveni rad i velika ljubav prema filozofiji rezultirali su objavljivanjem dviju izuzetnih knjiga. Prva, Vodič kroz filozofiju, koja na izuzetno jasan i sažet način, s povijesnog i tematskog aspekata, prikazuje cjelovitu filozofiju sa svim njezinim disciplinama i kao takva jedinstvena je na našem jeziku. Druga je Filozofija znanosti Jacquesa Maritaina, čime je popunjena praznina na hrvatskom jeziku o prikazu dopinosa ovog velikog kršćanskog filozofa ovoj filozofskoj problematici. Na poseban način Zelićev doprinos razvoju filozofske spoznaje kod nas očituje se i u njegovu poznavanju i aktualiziranju tomističke filozofije, o čemu nam svjedoče prihvaćen referat koji je trebao održati na 11. Međunarodnom Tomističkom kongresu u Rimu (Some Characteristics of Thomistic Philosophy in the 20th Century), kao i njegovo velebno djelo, koje je na žalost ostalo nedovršeno, a na kojem je radio već duži niz godina s radnim naslovom “Tomistička filozofija u dvadesetom stoljeću”, u četiri toma. Čime se doista ističe kao jedan od najboljih poznavatelja i promotora tomističke filozofije kod nas.

Ivan Zelić bit će pokopan na mjesnom groblju Mravince, a pogreb će se održati u srijedu 22. prosinca u 14 sati.

Ponosni smo što je prof. Zelić surađivao i s našim portalom, a plod te suradnje je vrlo vrijedan niz o svetom Tomi Akvinskom, kao i drugi tekstovi koji su bili čitani među našom publikom.

Član našeg uredništva Zdravko Ćurić na Facebooku se ovim riječima oprostio od pokojnika.

“Danas se kod Gospodina preselio jedan samozatajni velikan Katoličke Crkve u Hrvata, prof. Ivan Zelić. Njegova ostavština je velika, a najveća je ona koju ima u svojim potomcima. Krasila ga velika ljubav prema Crkvi.

Kao filozof, bio je tomist, nevidjeni poznavatelj lika i djela sv. Tome Akvinskog. Često sam s njime razgovarao kao student, kao muž i otac, o raznim temama.

Uživao sam slušati ga. Volio sam prijateljevati s njime. A njegova djeca su mi danas jedni od bližih osoba u životu.

Prije par mjeseci bio sam kod njega gdje mi je pokazao svoju biblioteku i kolekciju knjiga o sv. Tomi i njegovom djelu. Pohvalio mi se da je pozvan na konferenciju tomista u Rimu i nadao se odlasku. Nažalost tamo neće ići, ali sigurno već razgovora sa samim Akvincem.

Hvala ti Ivane na svoj mudrosti koju si dijelio s nama i životu s kojim svjedočio ljubav prema Crkvi i Kristu.

Zagovaraj nas Gore.”