Na međunarodnoj konferenciji u Zagrebu okupilo se više od stotinu sudionika iz dvanaest europskih zemalja

Udruga bioetičara u Srednjoj Europi (BCE) i suorganizatori Centar za bioetiku Filozofsko teološkog instituta Družbe Isusove i Hrvatsko bioetičko društvo organizirali su subotu 20. listopada u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu međunarodnu konferenciju s temom “Bioetički pogled na budućnost poljoprivrede u Europi”. Riječ je o konferenciji koja jednom godišnje od svoga osnutka 2007. godine u listopadu okuplja stručnjake raznih područja. Na ovogodišnjoj konferenciji sudjelovalo je više od stotinu sudionika iz dvanaest europskih zemalja. Među sudionicima bila su i dvojica biskupa – pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić i pomoćni biskup Lublina Jozef Wrobel, kao i nekoliko dekana među kojima i dekanica Katoličkoga teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču, prof. dr. Sigrid Müller te dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Tonči Matulić.

Dobrodošlicu uime domaćina izrekla je članica predsjedništva BCE-a doc. dr. Katica Knezović, koja je važnim istaknula odabir teme. Pozdravljajući sudionike predsjednica BCE-a prof. dr. Sigrid Müller podsjetila je na teme koje su do sada obrađivane na konferencijama, a to su nauk bioetike, odnos biologije i teologije, bioetička rasprava u javnosti s obzirom na stanje koje se odražava u medijima, suicid. Zašto se teolozi, medicinari, pravnici, filozofi bave tom temom, kakvu ulogu u našim životima ima budućnost agrarne industrije, upitala je dr. Müller. Mislim da teologija i vjera imaju vlastitu snagu da nas ohrabre, da nam daju snagu da sanjarimo i onda da te naše snove imamo snage provesti u život. To je san o svijetu u kojem čovjek neće morati umirati od gladi, u kojem možemo uživati u plodovima zemlje, u kojem će biti dovoljno hrane da sljedeće generacije također mogu dobro živjeti. Opisani san možemo ostvariti jedino ako ćemo govoriti sa svima kako to provesti u djelo, a na našim konferencijama imamo privilegij raspravljati interdisciplinarno, istaknula je dr. Müller.

Ravnatelj Centra za bioetiku Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove prof. dr. Pozaić prikazao je djelovanje Centra kojem je na čelu od početka godine 1986. do danas. Istaknuo je kako se Centar od samog početka nastoji nadahnjivati porukama i enciklikama Ivana Pavla II., a cilj je Centra promicati interdisciplinarna istraživanja koja se odnose na etičko-moralna pitanja na području znanosti o životu, sustavno razvijati način rada i odgoja u bioetičkom području, kao i organiziranje tribina, konferencija te izdavačka djelatnost. K tomu Centar u krilu crkvene visokoznanstvene ustanove želi produbljivati i razvijati biblijsku antropologiju koja obuhvaća biblijsku poruku stvaranja svijeta, što uključuje predmet ekologije, i napose čovjeka sa svim pitanjima života, zdravlja, bolesti, umiranja i smrti a u trajnom odnosu prema učiteljstvu Crkve kao i stručnom doprinosu na tom području.

Predsjednik Hrvatskoga bioetičkog društva, s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Amir Muzur sudionike je upoznao s integrativnom bioetikom koja se u Hrvatskoj razvijala pod vodstvom prof. dr. Ante Čovića. Riječ je o bioetici koja je ofilozofljena i europeizirana predstavljala odmak od isključivo američkih vrijednosti i sužavanja na medicinsku etiku, a metodološki je inovirala disciplinu u ustrajanju na dijalogu različitih znanstvenih i vanznanstvenih perspektiva. Taj pluriperspektivizam uključuje umjetničke, religijske i druge perspektive, sve do integriranja u dinamičku platformu orijentacijskog znanja, istaknuo je dr. Muzur.

Prvi blok predavanja naslovljen “Bioetička promišljanja uz poljoprivrednu praksu u suvremenoj Europi” moderirala je dr. Knezović s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje “Preporuke europske savjetodavne etičke skupine glede novih tehnologija u poljoprivredi” održao je prof. em. dr. Günter Virt, s Katoličkoga teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču, a prof. dr. Ante Čović s Katedre za etiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o temi “Utemeljenje integrativne bioetike – biotički suverenitet kao model utemeljenja odgovornosti prema ne-ljudskoj prirodi”.
Drugi blok naslovljen “Slučajevi bioetičkih izazova čovjekova odnosa prema prirodi” moderirao je dr. Matulić. Predavanje “Poljoprivreda u RH nekad i danas te njezin utjecaj na proizvodnju biomase i biogoriva” održala je dekanica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Tajana Krička. Prof. dr. Valerije Vrček, s Instituta za organsku kemiju, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o temi “Kemijska sudbina pesticida i lijekova u okolišu. Ekološka cijena prehrane i zdravlja”, a dr. Knezović o “Bioetičkoj upitnosti GMO-a u europskoj poljoprivredi”. (ika/bitno.net)

Foto: ika.hr